Sjenička konferencija 1917. – jasna opredijeljenost Bošnjaka Sandžaka
Proteklo je 103 godine od Sjeničke konferencije 1917. godine kada je dvanaest sandžačkih legitimno izabranih gradonačelnika donijelo Rezoluciju sa konkretnim prijedlogom za trajno rješenje statusa Sandžaka i statusa građana Sandžaka.
Na konferenciji u Sjenici je jednoglasno donijeta rezolucija kojom se traži da se Sandžak, odnosno dijelovi koji su aneksirani od strane Srbije i Crne Gore, pripoji Bosni i Hercegovini, jer „historijom i jezikom pripada istoj“. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, zatražena je autonomija Sandžaka.
Značaj Sjeničke konferencije se ogleda u tome što je u njoj jasno i nedvosmisleno izraženo raspoloženje bošnjačkog naroda o pitanju uređenja Sandžaka, ali i u pogledu rješavanja pitanja Bošnjaka u tom periodu.
Sandžak je historijska regija, a građani Sandžaka su u dvadesetom vijeku tri puta legitimno iskazali svoju zasebnost i samoopredjeljenje. Prvi put, 13. i 14. augusta 1917. godine kada je na konferenciji u Sjenici donijeta Sjenička rezolucija. Drugi put, u Pljevljima 20. novembra 1943. godine, kada je formirano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka – ZAVNOS, čime je Sandžak stekao status federalne jedinice u tadašnjoj Jugoslaviji, sa svojim organima, Skupštinom i Vladom.
Federalna jedinica Sandžak, ukinuta je 29. marta 1945. godine suprotno interesima i potrebama građana Sandžaka. Treći put, na Referendumu održanom 25. 26. i 27. oktobra 1991. godine kada su se građani Sandžaka izjasnili za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka.
Bošnjačko nacionalno vijeće poklanja posebnu pažnju svim pomenutim datumima, imajući u vidu značaj ovih datuma za posebnost regije Sandžak.
(BNV/MiruhBosne)
You might also like
Osnivanje bosanskog pašaluka
Bosanski pašaluk (beglerbegluk) bio je jedini beglerbegluk u Turskom Carstvu kome su i teritorij i središte bili na južnoslavenskom području. Bosanski paša držao je pod svojom vlašću područje veće nego
Herceg Kosača piše vladi mletačkoj – Traži pomoć protiv Turaka, žali se na ugarskog kralja i hrvatskog bana
“Prvedri Dužde, i visoka gospodo! Kao vaš dobri brat vojvoda Stiepan dajem Vam na znanje kako je po smrti pok. kralja bosanskog njegov sin Stiepan uzeo za majku moju kćer,
GABELA: Jedan od najvažnijih srednjovjekovnih trgova, čuvena carinarnica i snažno utvrđenje
U srednjem vijeku Gabela se zvala i Drijeva, Narenta, Neretvanski Grad i Neretva. Zauzimala je ključnu poziciju ušća Neretve s desne strane rijeke. Štitila je značajno trgovište s druge strane