Lejla Alihodžić, buduća doktorica iz Janje: Postoji obrazovan kadar koji je spreman raditi i djelovati u povratničkim zajednicama

Lejla Alihodžić, buduća doktorica iz Janje: Postoji obrazovan kadar koji je spreman raditi i djelovati u povratničkim zajednicama

Lejla Alihodžić ima 19 godina i dolazi iz Janje. Svoje redovno obrazovanje je nastavila u Tuzli na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Lejla je buduća doktorica, kadar koji je izrazito deficitaran u povratničkim zajednicama širom RS-a.

“Izuzetno je važno povećati broj prilika za nove generacije koje završavaju škole. Također, vrijedi napomenuti da postoji obrazovan kadar koji je spreman raditi i djelovati u povratničkim zajednicama, te pomoći u svakom segmentu, ali je potrebno postaviti te prilike na svoje mjesto i omogućiti mladim ljudima da budu korisni članovi svoje zajednice”, poručila je Lejla.

Janja je jedno od najvećih povratničkih zajednica u entitetu Republika srpska, te u mnogim svojim segmentima predstavlja primjer održivog povratka.

“Kroz saradnju sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica dobila sam priliku da učestvujem u program stipendija. Ta podrška znači mnogo više od samo novčane, s obzirom da ta vrsta uvezivanja mladih ljudi koji vode porijeklo iz povratničkih sredina može unaprijediti šanse za neke saradnje u budućnosti. Većini djece koja su stipendisti ovog programa školovanje bi bez toga bilo onemogućeno. Istovremeno, važno je da ostane ta veza između nekog ko ode na studij u Tuzlu ili Sarajevo i mjesta iz kojeg dolaze. Potrebno bi bilo u lokalnim zajednicama otvarati edukacione centre za mlade, koji bi bili baza i nekog neformalnog segmenta obrazovanja, ali i mjesto gdje bi mi koji smo ranije imali priliku primiti pomoć prenijeti svoje znanje na generacije koje dolaze”, zaključila je Lejla.

Lejla je danas izvanredan student Medicinskog fakulteta, ali izazovi koji je se vezuju za Janju, ali i druge povratničke sredine ostaju njena briga.

“Zajedno moramo raditi na tome da uklonimo diskriminaciju po nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj osnovi u školama u Rs-u. Ne smijemo imati stanje gdje se negira bosanski jezik, gdje se ne poštuje obaveza realizacije nacionalne grupe predmeta. Štaviše, neka pitanja koja su relativno i regulisana na nivou osnovnog obrazovanja, uopšte ne postoje na nivou srednjih škola, u ovom smislu. Pored tih pitanja, potrebno je praktično unaprijediti školstvo, posebno područne škole kojima treba jačanje nastavnog kadra, nastavnih pomagala, ali i osiguranje osnovnih sredstava za rad”, poručila je Lejla – prenosi AA.

Obilježena 26. godišnjica etničkog čišćenja u Janji

Polaganjem cvijeća na šehidskom spomen-obilježju i učenjem Fatihe u Janji je danas obilježena 26. godišnjica etničkog čišćenja ovog mjesta. Prema popisu iz 1991. godine u Janji je živjelo 99,3 odsto Bošnjaka, a nakon 18. septembra 1994. godine u Janji nije bilo ni jednog Bošnjaka.

Etničko čišćenje je provođeno od aprila 1992. godine do septembra 1994. godine, a predvodio ga je Vojkan Đurković, koji je na području Opštine Bijeljina bio i lider Stranke srpskog jedinstva koju je osnovao Željko Ražnatović – Arkan.

Iz Janje i Bijeljine Đurković je protjerao oko 40.000 Bošnjaka, a zajedno sa svojim saučesnicima opljačkao je njih i njihovu imovinu. Ni nakon 26 godina od posljednje etape etničkog čišćenja niko nije odgovarao za svoja nedjela.

Đurković je u sjećanju mještana Janje ostao zapamćen kao osoba koja je naplaćivala put do Tuzle za muškarce koji su bili vojni obveznici. No, umjesto u Tuzlu, Đurković ih je deportovao u logor Batković, kojeg su vlasti bosanskih Srba osnovali 1. aprila 1992. godine.

Kopajući rovove na prvim borbenim linijama poginula su 22 logoraša iz Janje, a svi drugi su svoju slobodu plaćali po nekoliko hiljada njemačkih maraka. Naime, Đurković je naplaćivao i izlazak iz logora, a mještani Janje su potom preko Mađarske išli ka Njemačkoj ili slobodnoj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Bošnjaci Janje su se nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu među prvima počeli vraćati na svoja imanja.

O danima progona i pljački, ispred šehidskog spomen-obilježja u dvorištu Atik džamije govorili su Azem Aletović, predsjednik mjesne zajednica Janja, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Janja hafiz Omer ef. Camić i Samir Baćevac, delegat u Vijeću naroda Rs. Svi oni su istakli važnost sjećanja na septembar 1994. godine kada su pripadnici Vojske i MUP-a Rs prostore Semberije u potpunosti očistili od bošnjačkog stanovništva.

(AA/MiruhBosne)

Previous Pozivi Tužilaštvu da formira predmet 'Radovan Višković'
Next Bosanci bilježe uspjehe u popularnoj igrici Fifa EA Mobile

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

11-godišnji genijalac iz Zenice napravio “pametnu kuću”, glasom kontrolira uređaje

Da je Bosna i Hercegovina prepuna talenata, najbolje svjedoči 11-godišnji genijalac iz Zenice Dado Džidić, koji je primjer da se moderno doba u kojem živimo, ali i sve veća popularizacija

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Aldin Glumčević – od povratničke priče u Ševarlijama do učenika generacije na Saobraćajnom fakultetu u Doboju

Aldin Glumčević dolazi iz Ševarlija kod Doboja. Prošle godine je završio dodiplomski studij Saobraćajnog fakulteta, prilikom čega je dobio i Plaketu za izuzetan uspjeh Univerziteta u Istočnom Sarajevu i priznanje

Ekonomija/Biznis

Priča o robotici: Seudin Softić, od posla u Gorenju do vlastite firme u Sloveniji i Bosni

Na vratima kompanije „Autotech“ dočekuje nas Seudin Softić. Ideja njega i njegovog mladog tima učinile su ih prepoznatljivim licima i pionirima razvoja i inovacija u svijetu robotike i automatizacije u