Posmatranje našeg naroda sa pozicije sile je pokazatelj elementarnog nerazumijevanja i nepoznavanja i Bosne i Bošnjaka

Posmatranje našeg naroda sa pozicije sile je pokazatelj elementarnog nerazumijevanja i nepoznavanja i Bosne i Bošnjaka

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović osvrnuo se na intenzivirane razgovore srpskih i hrvatskih političkih lidera.

 Izjavu reisu-l-uleme tim povodom prenosimo u cijelosti:

– U ime Boga, Milostivog, Samilosnog,

U našoj Svetoj knjizi koju slijedimo, kao narod koji je predan Bogu, stoji:

O, ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.

Tako mi muslimani posmatramo sebe, i svijet oko sebe. Šarenilo naroda je blagodat Božija koja treba da donese korist svakom narodu, i svakom čovjeku ponaosob. Mi bosanski muslimani, autohtoni evropski narod, zajedno sa svojim sunarodnjacima i braćom, bosanskim pravoslavcima i bosanskim katolicima, činimo neraskidivo tkivo Bosne i Hercegovine. Mi smo ponosni na njenu multietničku, multireligijsku i multikulturalnu stvarnost, koju čak ni svjetski ratovi, kao ni posljednja agresija na našu domovinu, nisu uspjeli pokidati.

Uspostavljanje Evropske unije koje je počelo u 20. stoljeću, temeljeno na evropskim vrijednostima i pravima svakog čovjeka na slobodu, jezik, kulturu, vjeru, samo je nastavak onoga što Bosna živi stotinama godina od vremena banova i kraljeva bosanskih. Zbog toga željno iščekujemo dan kada ćemo i formalno postati dio te zajednice, kojoj suštinski pripadamo oduvijek. Biti članom Evropske unije, koja nudi standarde življenja dostojne čovjeka, i članom NATO-a koji nudi sigurnost za sve, težnja je većine stanovnika naše zemlje. Zato, dok se krećemo u pravcu euroatlanskih integracija, čude aktivnosti koje podstiču dezintegracijske procese u Bosni i Hercegovini pa i regiji.

Prošlo je dva mjeseca od nagovještaja tzv. srpsko-hrvatskog pomirenja na prostoru Balkana, što sam, u svojstvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pozdravio. Dobronamjerni razgovori političkih lidera, posebno u našem dijelu svijeta, uvijek su dobrodošli. Naglasio sam tada da je trajno pomirenje moguće samo na principima ISTINE I PRAVDE i uz učešće Bošnjaka u tim razgovorima. Evidentno je da su intenzivirani razgovori između političkih lidera bosanskih Srba i Hrvata sa zvaničnicima u Zagrebu i Beogradu. Glavna tema tih razgovora je Bosna i Hercegovina, a ne odnosi Srbije i Hrvatske.

Upravo ta činjenica drži dodatno budnim bošnjački narod, koji, poučen historijskim iskustvima iz nedavne prošlosti, s oprezom prati takve aktivnosti. Prinuđeni smo upozoravati i ponavljati da su dogovori, nastali iz takvih razgovora a bez ravnopravnog učešća Bošnjaka, bili pogubni za region. Posmatranje našeg naroda sa pozicije sile je pokazatelj elementarnog nerazumijevanja i nepoznavanja i Bosne i Bošnjaka. Nakon sličnih površnih pristupa tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, region je odveden u sunovrat. Punih 25 godina nakon kataklizmičkih razaranja i genocida nad Bošnjacima kao vrhunca mržnje i zla učinjenog jednom narodu, umjesto da su se naučile lekcije i krenulo snažno naprijed, još uvijek se ovaj region pokušava zadržati pod vlašću retrogradnih političkih ideja i ambicija. Teritorijalne pretenzije trebale su ostati karakteristika ranijih vremena i prevladano obilježje historijski nezrelih naroda.

Civilizacijskim razvojem i uzdizanjem čovjeka do kojeg se došlo u svijetu srušene su mnoge granice i kreće se ka uspostavljanju čvrstog sistema općeljudskih vrijednosti. To je sistem vrijednosti koji omogućava slobodno kretanje ljudi i ideja i osigurava slobodnu razmjenu roba i usluga, kao što istovremeno razotkriva neprihvatljiv i civilizacijski kontraproduktivan karakter društvenih izolacija i separatističkih ideologija. Primjeri zemalja sa diktaturama, gdje žive pripadnici samo jednog naroda iste vjere, pokazuju da to ne znači automatski i slobodu tog naroda. Obično je obrnuto, u takvim sredinama narod je podređen i zarobljen od strane elita koje ga koriste za lični prosperitet, a pod plaštom zaštite svojih podanika. Slobodnog čovjeka čine sigurni zakonski okviri i sistem vrijednosti na kojima počivaju ti zakoni.

Poštovani i dragi sunarodnjaci, sljedbenici svih vjerozakona i uvjerenja, okrenimo se dobru i prosperitetu. Činjenica je da naša regija stagnira i da nam potomci, muslimani, kršćani, hrišćani, jevreji i pripadnici drugih vjerozakona i uvjerenja, odlaze u zemlje gdje neće, ili za dugo vremena neće, imati pravo glasa, neće moći birati, niti biti birani. Naša djeca odlaze u zemlje čije jezike uglavnom ne govore i gdje ne uspijevaju razumjeti koje političke opcije participiraju u vladama. Naši potomci odlaze u zemlje Evropske unije zbog sistema vrijednosti i zakona pod kojima će živjeti. Donesimo im bezuslovno te vrijednosti na Balkan, inače će velikodržavni projekti biti teritorije bez ljudi, a Srbi, Bošnjaci, Hrvati i drugi će postati neki drugi narodi, pod drugim nebom, poručio je reisu-l-ulema Kavazović.

Previous U Kantonu Sarajevo od sutra maske obavezne i na otvorenom
Next Reprezentacija poražena u Poljskoj nakon sudijske lakrdije

You might also like

DUHOVNOST

Reisu-l-ulema: Sigurnost ljudi, suverenitet i nepovredivost državnih granica, temelji su mira u našoj zemlji

Ako želimo siguran dom, mirnu i sigurnu domovinu, naprednu i prosperitetnu zajednicu i državu, trebamo poštivati njeno milenijsko naslijeđe i iskustvo življenja u njoj – kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice

NAŠI DANI

Uprkos izraelskim ograničenjima: U Al-Aksi 80.000 Palestinaca klanjalo prvi džuma-namaz u ramazanu

Oko 80.000 palestinskih vjernika u petak je klanjalo prvi džuma-namaz u ovogodišnjem ramazanu, mjesecu posta, u džamiji Al-Aksa u okupiranom istočnom Al-Qudsu (Jerusalemu) uprkos izraelskim ograničenjima, javlja Anadolu. Desetine hiljada

ŽIVOT

Srebrenica: Peto dijete porodice Hrustanović

Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović darovao je peto dijete srebreničkog imama Ahmed-ef. Hrustanovića i njegove supruge Nudžejme, izvještava MINA. Voditeljica Odjela za brak i porodicu