Knjige Zlatka Lukića ‘Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine’ i ‘Eponimi’

Knjige Zlatka Lukića ‘Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine’ i ‘Eponimi’

Zlatko Lukić objavio je knjigu sa više od devet hiljada eponima, obrađenih semantički (šta znače) i etimološki (zbog čega takvo značenje). Kako je za Fenu kazao autor, bio je to studiozan, pomalo i mukotrpan, ali izazovan posao.

Knjiga “Eponimi” bit će predstavljena večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

U knjizi, nazvanoj “Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine”, koja je predstavljena jučer u Historijskom muzeju BiH, Zlatko Lukić donosi porodična stabla i dinastičke veze vladara Bosne i visokog plemstva i onih dinastija koje su utjecale na civilizacijski razvoj naše domovine. I na toj knjizi radio je godinama, a najviše vremena utrošio je, kako je kazao, na provjeru podataka.

– Ova knjiga govori o kontinuitetu Bosne, naše domovine. Želim pokazati da Bosna i Hercegovina dugo postoji, a da nije ni dejtonska ni ZAVNOBiH-ska konstrukcija kao što mnogi govore. To mi je bio glavni zadatak. Važnost toga shvatio sam 1992. godine, kad je počeo rat u Bosni i Hercegovini. Prikupljao sam podatke. Ovo je kao mali bukvar, početnica – naglasio je Lukić.

Previous Raste izvoz bosanske papirne i grafičke industrije
Next Izetbegović i Novalić u Travniku: Prioritet izgradnja ceste i srednje škole

You might also like

BAŠTINA

Pronađeno sjeme pšenice i susama staro 2.800 godina koje će biti ponovo posađeno

Vladavine Urartu poznata i po prvim kanalizacijskim sistemima u svijetu… Tokom arheoloških iskopavanja u palati Cavustepe na području Gurpinara, u Vanu, na istoku Turske pronađeno je sjeme pšenice i susama

BAŠTINA

Zlatnik kralja Tvrtka

Bosna pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju višehiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca. Od Ilira preko srednjeg vijeka do današnjeg dana. – Većina kovova predstavlja izuzetno umjetničko ostvarenje. U tome se

HISTORIJA

Sarajevski atentat – događaj koji je dao povod za početak Prvog svjetskog rata

Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. juna 1914. godine je poznat kao Sarajevski atentat. Ovaj atentat poslužio je kao povod za početak Prvog svjetskog rata.