Bosanski malinari trljaju ruke! ‘Evo, vidi dunjaluka, vidi ljepote. Ja imam i ovdje zaradit kao i u Njemačkoj’

Bosanski malinari trljaju ruke! ‘Evo, vidi dunjaluka, vidi ljepote. Ja imam i ovdje zaradit kao i u Njemačkoj’

Dok otkupna cijena maline svakog dana vrtoglavo raste, istinski bosanskohercegovački proizvođači, koji su u ovom jagodastom voću vidjeli egzistenciju, trljaju ruke.

Među njima je i Mesud Šišić iz bugojanskog naselja Vesela, koji malinu uzgaja punih deset godina i ne misli odustati. A je li ova otkupna cijena realna, znat će se tek ujesen, kada počnu pregovori o izvozu u EU.

„Imam nagovještaj da će doći i na 8. Ovo je dobro, hvala mu ko je ovo smislio“, odgovara nam on na pitanje je li zadovoljan cijenom koja premašuje šest maraka, dok nas dočekuje u malinjaku na površini od dva dunuma. I jedan je od rijetkih koji nije odustajao ni u vrijeme znatno niže otkupne cijene jer se, kaže, uzgoj maline i tada isplatio, svima koji su htjeli raditi. Nažalost, umjesto u razvoj, većina je prihod od maline potrošila u kladionicama.

„Naši ljudi, ko je imao maline – to vam garantujem – dok su bile dobre i dobra cijena u Bosni i Hercegovini, onda su jedva čekali da dobiju pare da idu u kockarnice. Sve su naše kockarnice u Bosni i Hercegovini pokupile naše pare“, govori on.

No, o tome neka brinu drugi, kaže Mesud, koji ne skriva zadovoljstvo kvalitetom maline, čiji će rod, ipak, zbog suše biti barem za trećinu manji od planiranog. Pa će i izvoz biti manji.

„Što se tiče maline, ona će biti možda ove godine između 5 i 7 hiljada tona, što se tiče kompletne države“, ističe Tihomir Pocrnja, direktor firme za otkup jagodičastog voća iz Bugojna.

Jer do sada je otkupljeno skoro 90% maline, a o tome je li ova cijena realna, niko sa sigurnošću ne može govoriti.

„Je li realna ili nije – to će samo pokazati prodaja u 9. mjesecu, kad mi završimo kompletan otkup i kad se pođu dogovarati ugovori sa Evropskom unijom“, pojašnjava Pocrnja.

No, to više nije briga malinara, a svaki je posao rizik, kaže Mesud, koji poručuje da se od svog rada i ovdje može živjeti kao u Njemačkoj: „Mora nekad biti i loše, ne može vazda bit dobro. Ali treba čovjek biti uporan u svom poslu, da bi istrajao. A ja da idem u Njemačku? Što ću u Njemačkoj? Evo, vidi dunjaluka, vidi ljepote. Ja imam i ovdje zaradit kao i u Njemačkoj“.

Videoprilog FTV.

Previous I danas je “živa“ hadžijska sofa sa koje se iz Mostara polazilo na hadždž
Next Ljubav prema Bajramu bila veća nego danas, ali se nije častilo kako se danas časti

You might also like

Ekonomija/Biznis

Od izbjeglice do uspješnog biznismena: Nihad Kavara i njegova majka Dževada otvorili u Turskoj 22 restorana u 14 različitih gradova

Travnički, banjalučki ili sarajevski, duži, kraći, s lukom ili bez luka, u pola ili u cijeli somun, kakvi god bili, rijetki su oni koji ih ne vole. Ćevapi, nacionalni specijalitet

MADE IN BOSNIA-387

Konjičko drvorezbarstvo: Kandidat za uvrštavanje na listu nematerijalne baštine UNESCO-a

U prostorijama Galerije Hanikah u Sarajevu otvorena je izložba “Konjičko drvorezbarstvo”, koju organizira firma Rukotvorine iz Konjica u sklopu festivala “Sarajevska zima 2015” Izložba je otvorena i povodom kandidature konjičkog

MADE IN BOSNIA-387

Živinice: Uskoro proizvodnja modernih vatrogasnih vozila s oznakom ‘Made in Bosnia and Herzegovina’

Općinski načelnik Samir Kamenjaković i direktor novootvorene kompanije “Sućo” d.o.o. Živinice Suad Bešlić potpisali su Memorandum o saradnji kojim su odredili smjernice za stvaranje ambijenta neophodnog za proizvodnju prvog vatrogasnog