Hotići proizvedu 10-15 tona paradajza, oko 5 tona paprike; 10 hiljada presadnica

Porodica Hotić se već 14 godina bavi plasteničkom proizvodnjom, imaju 18 plastenika od po 100 metara kvadratnih. Osim svježeg povrća proizvode i rasad, a sa plasmanom nemaju problema.

Na području općine Živinice, Durmo Hotić, koji se zajedno sa bratom Sulejmanom bavi plasteničkom proizvodnjom. Sve je počelo 2008. godine, kada je Sulejman kupio prvi plastenik. S obzirom da su obojica bili nezaposleni, tu su vidjeli važan izvor prihoda, te su postepeno proširivali proizvodnju. Danas imaju 18 plastenika, ukupne površine od 1.800 metara kvadratnih. 

“Na početku smo kupovali sadnice u rasadniku u Tuzli, ali kako je broj plastenika rastao, rasle su i investicije. Odlučili smo da pokušamo proizvesti vlastiti rasad, te uvidjeli da uz kvalitetna sjemena možemo da odgojimo kvalitetne i visokoprinosne sadnice, pa smo se okrenuli i toj proizvodnji“, priča za Agroklub.

Nemaju problema sa plasmanom

Najprije su to bile sadnice samo za vlastite potrebe, pa za uži krug prijatelja koji su im ukazali povjerenje, a kasnije i za širu prodaju. Godišnje proizvedu oko 10 hiljada presadnica nekoliko različitih sorti paradajza, paprike, patlidžana i krastavca. Sjemenski i repromaterijal nabavljaju od provjerenog dobavljača iz Gradiške.

“Sve pomenuto je ispitanog kvaliteta, jer mi koristimo te iste proizvode u našim plastenicima, i izuzetno smo zadovoljni. Možemo se pohvaliti da i sadnice i svježe povrće prodajemo na prostoru grada Tuzle i kod kuće, kupci nam vjeruju i čak imaju mogućnost da budu prisutni dok beremo povrće za njih“, ističe naš sagovornik.

Tokom jedne ljetne sezone proizvedu 10-15 tona paradajza, oko 5 tona paprike i manje količine patlidžana i krastavaca, s obzirom da njih sade u manjoj količini, dok u zimskoj sezoni proizvode zelenu salatu-putericu.

Uslijed poplava pretrpjeli ogromnu štetu

Iako su prije dvije godine i 2014. imali ogromne štete uslijed poplava izazvanih izlijevanjem rijeke Spreče, uspješno su se oporavili i nastavili sa proizvodnjom. Nadaju se da ih ni silna poskupljenja svih repromaterijala neće odvratiti od ovog posla. Konstantno se trude održati kvalitet, jer žele sačuvati povjerenje svojih kupaca.

“Prilikom kupovine rasada obratite pažnju od koga kupujete, bitno je da je proizvođač provjeren te da koristi originalna i kvalitetna sjemena. Na sadnici se to ne može primijetiti, sve dok biljka ne dadne plodove. Tako se desi da kupite sortu koju uopšte niste htjeli ili da plodovi budu sitni, nepravilnog oblika, itd.“, poručuje Durmo.

Zahtjevan posao

Sam odabir sadnice ne mora nužno značiti stopostotni uspjeh, jer nakon rasađivanja u plastenik ili na otvoreno nastaju novi problemi. Važno je pratiti biljku i uočiti da li joj je previše suho ili mokro, da li joj treba hrana, preventiva pojave bolesti, redovno prozračivanje. Pretjerana upotreba hemijskih sredstava također može uništiti biljku.

Plastenička proizvodnja je posao u kojem morate biti stalno aktivni, paziti na vjetar, ukoliko pada kiša da zatvorite, ako ugrije sunce odmah otvoriti i prozračiti kako bi izbjegli plamenjaču.

“Mi u proljetnoj pripremi zemljišta koristimo stajnjak, krečnjak, prilikom sadnje biljaka u plastenik đubrivo NPK 15:15:15, te peletirano đubrivo, dok se tokom sezone navodnjavanje i sedmična prihrana vrši sistemom kap po kap. Ovo je posao koji zahtjeva stalni angažman i ne može ga raditi onaj ko je često i dugo udaljen od kuće“, zaključuje.