Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – projekat revitalizacije južne strane botaničkog vrta

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – projekat revitalizacije južne strane botaničkog vrta

Dragi, cijenjeni i vjerni posjetioci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,

Svi smo svjedoci da je naš Muzej posljednjih decenija prošao, a nažalost i dalje prolazi, kroz najteži period od svog osnivanja 1888. godine. Bez obzira na okolnosti u kojima djelujemo kroz posljednjih nekoliko godina, najviše zahvaljujući našim inostranim partnerima, poduzeti su brojni koraci da se saniraju infrastrukturni problemi zbog kojih Muzej ranije nije uspijevao da obnovi svoje unutrašnje, prvenstveno izložbene prostore. Obnovom dijela krovnih površina, zamjenom i restauracijom stolarije, dijela elektroinstalacija, stekli su se uslovi za kompletnu obnovu i realizaciju naše najveće i najvažnije stalne izložbe „Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba“, obnovu kompletnog Odjeljenja za etnologiju i početak radova na više stalnih izložbi u sklopu Odjeljenja prirodnih nauka.

Izuzetno nam je zadovoljstvo objaviti da je nakon višegodišnjih priprema, uz finansijsku podršku Fonda za očuvanje okoliša FBiH, izrađen projekat revitalizacije južne strane botaničkog vrta, između zgrade Odjeljenja prirodnih nauka i Vilsonovog šetališta. Svi smo, naravno, svjesni lošeg i zapuštenog stanja u kojem se taj prostor nalazi, te njegovo stavljanje u funkciju predstavlja uzbudljiv korak za ZMBiH, ali i za grad Sarajevo te cijelu Bosnu i Hercegovinu. Osnovni zadatak je bio da se osmisli funkcionalno rješenje za blizu 5000 m² površine koja bi, nadamo se ubrzo, trebala ponuditi ne samo punu proširenje kapaciteta botaničkog vrta ZMBiH već i uvođenje novih sadržaja koji su nedostajali ovoj instituciji.

Slika može predstavljati 2 osobe i na otvorenom

Uz stručnu pomoć Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Državne komisije za nacionalne spomenike, nakon sprovedenih zakonskih procedura izabrani arhitektonski studio „URBING“, sa svojim saradnicima, pristupio je izradi idejnog a potom i glavnog projekta revitalizacije navedenog prostora. Projektom je predviđeno kompletno pejzažno uređenje prostora, po uzoru na postojeći unutrašnji vrt, postavljanje adekvatne ograde, te sasvim novog ulaza u Muzej, s njegove južne strane. Posebna pažnja posvećena je projektiranju zimske botaničke bašte, tlocrtnog gabarita 24x8m te max visine 4,7 m, objekta koji je bio predviđen originalnim Paržikovim planovima ali nikada nije doživio realizaciju. U svojoj modernoj reinkarnaciji, on se modelira po uzoru na arheološki i prirodnjački paviljon gdje lijevo i desno krilo volumena presijeca naglašeni centralni trakt preko kojeg se ostvaruje ulaz u prostor.Upotreba savremenih materijala,velike ostakljene plohe na sve 4 strane, s gornjom zonom koja naglašava prirodne floralne forme (stabla, krošnje), te ozelenjenim travnatim krovom objekatse planira uklopiti u prostor bez ugrožavanja postojećih drvenastih vrsta.

Kroz realizaciju ovog projekta ZMBiH konačno planira riješiti kompleksno pitanje pristupa osoba s poteškoćama u razvoju, izložbenim prostorima Odjeljenja prirodnih nauka i, nadamo se unutrašnjeg botaničkog vrta.

Iako je dug put pred nama, radujemo se izazovima koji slijede! – saopćili su iz ZMBiH.

Previous Ove godine počinje izgradnja prve zgrade luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa "Crystalico"
Next Đonlagić: Pale su sve maske sa HDZ-a, po nalogu Rusije blokiraju izbore, Schmidt ima obavezu nametnuti odluku

You might also like

HISTORIJA

Kratak izvještaj o ispitivanju starina crkava manastira Ozrena, Tamne, Papraće i Lomnice

Autor: ĐOKO MAZALIĆ, GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 01.01.1938. Imao sam priliku da prošlog ljeta, uz pripomoć »Zadužbine Sare i Vase Stojanovića« pri beogradskom univerzitetu, a u saradnnji sa gosp. Milenkom S. Filipovićem, profesorom

BAŠTINA

Zavičajni muzej Visoko: Čuvar vrijednih eksponata prirodnog i kulturnog naslijeđa

  Zavičajni muzej Visoko osnovan je 7. aprila 1953. godine i već nekoliko decenija plijeni pažnju posjetilaca iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta. Smješten je u objektu

BAŠTINA

Atik džamija, simbol prepoznatljivosti Bijeljine (Video)

U Bijeljini je postojalo 9 džamija (6 istovremeno), 2 tekije, muška medresa, ženska medresa, ruždija, više turbeta, pet mekteba, mala kiraethana, velika kiraethana, hamam, veliki broj vakufskih dućana i zemljišnih