NOVO OTKRIĆE LJILJANA

NOVO OTKRIĆE LJILJANA

Bosna je toliko bogata arheološkim, kulturno-historijskim i drugim blagom koje svjedoči o njenom bogatom dugom postojanju, da, gdje god se malo zakopa naiđe se na svjedočanstva te prošlosti.

Ne treba čuditi. S obzirom na njen geostrateški poloažaj na Balkanu i ovog dijela Evrope, nijedna migracija ljudi od prethistorije do najnovijeg doba nije ju mogla mimoići. Svaka populacija koja je dolazila i prolazila sa sjevera, istoka, zapada i juga, iza sebe je ostavljala tragove. Spomenimo da su samo iz antičkog doba (prije više od 2000 godina), pronađena na prostoru današnje Bosne i Hercegovine svjedočanstva postojanja raznih vjera s ukupno 48 raznih muških i ženskih božanstava čije su postojbine Indija, Iran, sjeverna Evropa, Grčka, Egipat, Rim, sjeverna Afrika itd. Isti je slučaj s drugim nalazima: oružja, oruđa, nakita itd.

Kada je u pitanju srednji vijek posebnu vrijednost za Bosnu i njen narod imaju nalazi ljiljana jer se radi o njegovom omiljenom kulturno-vjerskom i nacionalnom obilježju.

Nedavno je došlo do vrijednog nalaza koji je od svih do sada poznatih predstava ljiljana jedinstven po mnogočemu, objavio je prof. Enver Imamović.

Nađen je nedaleko Glavatičeva blizu Konjica, uz obalu Neretve, na dubini 1,80 m. Izrađen je od fine pročišćene gline koja je pečenjem dobila lijepu crvenkastu boju. Zahvaljujući Osmanu i Mustafi Tucakoviću sačuvan je, i uskoro će krasiti muzejsku vitrinu.

Iako dosadašnji nalazi ljiljana predstavljaju razne stilizacije, ovaj ga prikazuje u najljepšoj formi, savršene izrade što pokazje da je rad nekog izvrsnog majstora-grnčara. Rađen je u kalupu pa se može pretpostaviti da se serijski izrađivao. Dimenzije su mu 5×5 cm. Na vrhu su dvije rupice koje su nesumnjivo služile za provlačenje lančića ili konopca¸da se može nositi oko vrata. Dakle, služio je kao nakit, kao što je postojalo i prstenje, naušnice, broševi i drugi nakit ukrašen ovim znakom.

Ovakav izgled ljiljana čest je u zapadnoj Evropi, posebno u Francusko i Belgiji. S obzirom da je ljiljan bio najprisutniji u Bosni i da je predstavljao obilježje njenog naroda, za pretpostaviti je da je ovaj oblik Evropa preuzela od Bosne. Viđali su ga i na viteškim turnirima po Evropi na kojima su učestvovali i bosanski vitezovi čija su opremu krasili ljiljani (na štitu, konjskom pokrivaču itd). U odnosu na druge evropske zemlje ljiljan se u srednjovjekovnoj Bosni najviše koristio. Stavljan je na stećke (kamene nadgrobne spomenike), ukrašavao je verske i svjetovne knjige, dijelove stambene arhitekture, stavljan je na tapiserije, zastave i grbove, izrađivao se nakit u njegovom obliku itd. Koliko je bio omiljen u srednjovjekovnoj Bosni, a tako je ostalo do danas, govori podatak da se u proteklom ratu stavljao na grobna obilježja (nišane) svih poginulih. Narod je borce armije RBiH nazivao zlatnim ljiljanima, nova državna i vojna obilježja su umjesto zvijezde petrokrake krasili ljiljani itd.

Ovaj novi nalaz ljiljana iz blizine Glavatičeva upotpunit će repertoar njegovog prikazivanja raznih varijanti. Još će jednom potvrditi da je ljiljan u Bosni starovjeko obilježje njenog naroda čiji najstariji nalaz potječe od prije više od od 2000 godina, kako to pokazuje nalaz iz Ilidže kod Sarajeva, ucrtan na jednoj zemljanoj posudi. Bio je omiljen i u doba turske prisutnosti kad je također stavljan na nadgrobne spomemenike (nišane), ukrašavao je džamije (iznad ulaznih vrata u Magribijinoj džamiji na Marindvoru u Sarajevu, džamiji Husejniji u Gradačcu itd). I okupacione austrougarske vlasti su respektirale tradiciju ljiljana u Bosni. Između ostaloga njime je ukrašeno krunište krova oko čitave sarajevske viječnice. U svećanoj dvorani doma vojske u Sarajevu veliki lusteri su ukrašeni znacima ljiljana itd. Čak i dvorišnu ogradu stolne pravoslavne crkve usred Sarajeva krase ljiljani, respektirajući na taj način bosansku tradiciju.

(Više o tradiciji ljiljana u Bosni moj rad „Bošnjaci i ljiljan“ objavljen kod nas i u Americi (vidjeti i na internetu pod mojim imenom) – podsjetio je naš historičar.

Zanimljiv tekst na temu ljiljana kao simbola možemo pročitati na naznačenom linku: https://www.inat.ba/zlatni-ljiljan-evropski-simbol-islamskih-korijena

Previous Mak Dizdar - cijelim svojim pjesničkim bićem stajao je uz svoju Bosnu
Next U Nezuku otkriveno spomen-obilježje žrtvama genocida

You might also like

BAŠTINA

Bosanska kuća ne pokazuje svoje bogatstvo prema vani. Sva ljepota je sačuvana unutra za porodicu

O zlatnim nitima naše tradicije, govorila je Amra Madžarević, muzejska savjetnica u Muzeju Sarajeva, u Ramazanskom programu Hayat TV. Dotakla se toga kakav se način života može iščitati iz elemenata

KULTURA I UMJETNOST

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva najveći meteorit koji je pao na tlo naše zemlje

Pored brojnih eksponata neprocjenjive vrijednosti, javnosti je malo poznato da se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine čuva najveći meteorit koji je pao na tlo naše zemlje, i to daleke

BAŠTINA

Kakanj: Inicijativa vezana za izmjenu naziva ulica – Hoće li Zgošćanski stećak dobiti svoju ulicu?

Imena ulica naizgled nemaju važno značenje, osim što služe za lakše obilježavanje urbanog prostora i olakšavaju orijentaciju. Međutim, samo jedan pogled na kartu grada s imenom ulica i trgova može