Adnan Rustanbegović ulaže u rodnu grudu – pokreće proizvodnju u Srebrenici

Adnan Rustanbegović ulaže u rodnu grudu – pokreće proizvodnju u Srebrenici

Srebreničanin Adnan Rustanbegović, s trenutnom adresom u Austriji, godinama je, kaže, razmišljao kako da dio zarađenog novca uloži u rodnu grudu i pokrene neki manji proizvodni pogon. Međutim, zakonske procedure i druge komplikacije u našoj zemlji, prolongirali su njegove planove, piše AgroKlub.

Prvi plan bio je da u Zelenom Jadru kod Srebrenice kupi ugašenu fabriku za proizvodnju peleta. Međutim, tu su se pojavili problemi oko objezbijeđenja sirovina i devastirane fabrike, čija cijena je bila neprihvatljiva, jer je iz tog pogona sve odneseno.

Iako zna kako proizvodnju voća posljednjih godina ugrožavaju nepovoljne vremenske prilike, mraz, suša, ali i stalno poskupljenje zaštitnih sredstava za prehranu te nelojalna konkurencija, Rustanbegović se odlučio za proizvodnju kruške.

U Sjedaćama, na samoj obali akumulacionog jezera Hidroelektrane Bajina Bašta, s amidžom doktorom Avdom Rustanegovićem, koji više od 50 godina živi i radi u Beču, uložio je sredstva u kupovinu 10 dunuma zemljišta.

Na toj parceli na osam dunuma, uz pomoć struke, zasadili su 1.000 sadnica kruške. Od toga je 80 prisada sorte viljamovka, a radi oprašivanja, 20 posto je santamari vetel.

S obzirom na svoje dubinsko korijenje, ove vrste kruške zahtijevaju dobro drenažna, lakše pijeskovita ili ilovasto pijsekovito zemljište te da su tla neutralna i bogata hranljivim elementima. Sve poslove oko sadnje voćnjaka prepustio sam struci“, kaže Adnan.

Na tim poslovima, ispitavnju zemljišta, odabiru sadnica koje su kupili u provjerenim rasadima voća i sadnji, angažovao je agronoma Marka Blagojevića iz Bratunca, s kojim se poznavao još prije rata.

Na sred voćnjaka Rustanović je pronašao izvor, iskopao bunar, postavio pumpu za izbacivanje vode do dva velika rezervoara za koje je na vrhu plantaže izgradio dva platoa. U rezervoare će, kaže, priključiti cijevi za navodnjavanje po sistemu “kap po kap”.

S stručno urađenim poslovima, povoljnim vremenskim uvjetima i dobrom prehranom, nakon pete godine sadnje, Rustanbegovići očekuju rod od 25 do 35 tona kvalitetne kruške. Dio ploda će plasirati na tržište, a od jednog dijela fabrički proizvoditi rakiju viljamovku, također za tržište.

Previous Završetak kompleksa džamije Esme sultanije u periodu 2022/2023.
Next Majka visočkih trojki: Hvala Bogu zadovoljna sam iako zna biti “zeznuto”

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

‘Mi ovdje u Bosni imamo odlične agroklimatske uslove da se bavimo proizvodnjom borovnica’

 Ibro Malkanović iz Brložaka, općina Kladanj pored posla u struci, posvetio se uzgoju i proizvodnji borovnica, a na svojoj plantaži ima 600 sadnica različitih sortimenata. Ibro je inžinjer agronomije, a uzgoj i proizvodnja

BH RAZGLEDNICA

Smještajni kapaciteti na ovoj bosanskoj ljepotici popunjeni skoro do posljednjeg ležaja (Foto)

Staze i skijališta na olimpijskoj planini Bjelašnici od samog otvaranja zimske turističke sezone prepune su posjetilaca iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, ali i iz zemalja regije, posebno iz Hrvatske

KULTURA I UMJETNOST

Zaljubljenik u tradiciju i običaje: Mladi Cazinjanin otvara Muzej starina

Mladi Hasan Keranić iz Cazina veliki zaljubljenik u tradiciju i bh. običaje. Njegova je misija, kaže, skupljati starine kako bi ih očuvao i prenio na sljedeće generacije. Ovo neobično interesovanje