Sajam privrede u Tešnju naredne će sedmice okupiti oko 300 izlagača iz 15-ak država

Sajam privrede u Tešnju naredne će sedmice okupiti oko 300 izlagača iz 15-ak država

Šesnaesti međunarodni sajam privrede u Tešanju, koji će od 21.-24. septembra ove godine biti održan na lokalitetu Kraševo DC – Carina Tešanj, okupit će oko 300 privrednika, a zemlja-partner ovogodišnjeg tešanjskog sajma bit će Rumunija – potvrdio je Feni predsjednik Udruženja privrednika “Biznis centar Jelah-Tešanj” Semir Kantić, izvještava Fena.

On napominje kako se sajam održava na prostoru koji obuhvata 5.000 kvadratnih metara zatvorenog te više od 10.000 kvadratnih metara otvorenog prostora, od kojeg je većina već i popunjena.

– Ostalo nam je još malo prostora, da ga prilagodimo ako se neko od zainteresiranih prijavi u posljednim trenucima, ali sve veće izložbene površine već su popunjene – ističe Kantić.

Osim izlagača iz zemlje-partnera, Rumunije, kao i svih zemalja regiona, odnosno država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, najavljuje kako će svoje proizvode ove godine ponovo izlagati i privrednici iz Nizozemske, Belgije, Njemačke, Italije, Turske, a prijavljeni su i predstavnici jedne američke te japanske kompanije.

– Očekujemo izlagače iz oko 15 zemalja, a zastupljeni su skoro svi industrijski sektori- hemijski, automobilski, metalski, drvni… Drago nam je što ćemo se, nakon dvije godine pauze zbog pandemije Covida-19, ponovo družiti s našim prijateljima – kaže Kantić, koji najavljuje održavanje raznih sastanaka, prezentacija, diskusija… 

Na otvaranju sajama će, uz njega, biti predstavnici Vijeća ministara BiH, zatim federalni premijer Fadil Novalić, premijer Vlade ZDK Mirnes Bašić, rumunski ambasador u BiH Anton Păcurețu te predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za BiH Andrew Jewell, kao i druge visoke zvanice iz političkih i poslovnih krugova.

Zadovoljstvo zbog činjenice da će Općina Tešanj ponovo biti domaćin ovog međunarodnog sajma izražava i općinski načelnik Suad Huskić, koji je u četvrtak s predsjednikom privrednika Kantićem obišao izložbeni prostor te se uvjerio u tok priprema za doček privrednika i gostiju.

– Ovogodišnji sajam privrede u našem gradu realizuje se u vremenu priprema za velike projekte na našem području. Očekujemo skori početak radova na gradnji Koridora Vc kroz Tešanj te završetak velike investicije Elektroprenosa BiH. Tešanj u mjerama lokalnog ekonomskog razvoja smatra važnim da se ostvaruje dobra saradnja sa susjednim općinama i regionom. Sajam je i prilika da se uvjerimo u potencijale i snagu koju ima bosanskohercegovačka ekonomija. Pozivam sve koji su u prilici da posjete Tešanj i Sajam privrede – istakao je Huskić.

Podvukao je kako nam treba “više samopouzdanja i pozitivnog ambijenta” za privredni razvoj.

Općina je, podsjeća, bila važna podrška organizaciji svih dosadašnjih sajmova, a i ove se godine pojavljuje kao partner sajma. Vlada ZDK, za organizaciju ovog sajma, prvog nakon pauze zbog pandemije te jedinog preostalog sajma takve vrste u tom kantonu, a cijeneći njegovu važnost te doprinos tešanjske privrede razvoju ZDK-a i BiH, odlučila izdvojiti 100.000 KM.

Previous BPK - porodiljama omogućeno pravo na novčanu naknadu u iznosu od 1.000 KM
Next Ademir Zurapović glavni sudija finala Eurobasketa

You might also like

Ekonomija/Biznis

U Sarajevu otvoren novi Choco boutique Mak Zara

  U sarajevskom trgovačkom centru Mercator u Ložioničkoj ulici otvoren je novi Choco boutique Mak Zara, prenose Poslovne Novine. Radi se o potpuno novom konceptu shopova bosanskohercegovačkog brenda čokolada Mak

Ekonomija/Biznis

Modularna stambena zgrada proizvedena u Brčkom, montirana u Austriji za samo 30 sati

7. i 8. marta kompanija Module One iz Brčkog uspješno je okončala projekt u austrijskom gradu Wiener Neustadt-u, piše nula49. Projekat je obuhvatio izgradnju dvije stambene zgrade modularnog tipa od

MADE IN BOSNIA-387

Firma iz Maglaja izvezla prvi traktor proizveden u Bosni i Hercegovini

  Kompanija sa tradicijom dugom preko 130 godina prošle je godine svoje pogone iz Švicarske i Njemačke preselila u Bosnu i Hercegovinu. U Maglaju su zaposlili 13 radnika a prije