Tuzla: Svečano akademijom obilježeno 450 godina Gazi Turali-begovog vakufa

Tuzla: Svečano akademijom obilježeno 450 godina Gazi Turali-begovog vakufa

Svečana akademija povodom 450 godina Gazi Turali-begovog vakufa održana je danas u Amfiteatru Behram-begove medrese u Tuzli, u organizaciji Muftijstva tuzlanskog, Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla i Behram-begove medrese, javlja Mina.

Gazi Turali-beg se smatra utemeljiteljem moderne Tuzle. U 16. stoljeću on je od Tuzle napravio centralno administrativno mjesto na ovome području, što se zadržalo do današnjeg dana. Spada u red najznamenitijih vakifa 16. stoljeća, koje se smatra zlatnim vijekom islamske kulture u Bosni i Hercegovini. Gazi Turali-beg se izborio da Tuzla dobije značajno mjesto u Osmanskom Carstvu.

Tuzli je ovaj plemeniti vakif podario džamiju, 38 dućana, jednu četvrtinu ukupnih izvora slane vode, han, hamam, preko 750 dunuma zemlje, 300.000 akči. Osim u Tuzli, Gazi Turali-beg je ostavio brojne vakufe u Sarajevu, Foči, Čajniču, Prači, zatim Novom Pazaru i Čačku u današnjoj Srbiji i Iloku u današnjoj Hrvatskoj.

Islamska zajednica još uvijek vodi pravnu borbu za povrat otete imovine Gazi Turali-begovog vakufa, a upravo jučer je održano ponovljeno sudskog ročište u sporu protiv firme Tuzla-Remont d.o.o., Grada Tuzla i kompanije Bingo, a koji se odnosi na vakufsku imovinu Turali-begove džamije na kojoj kompanija Bingo d.o.o. gradi stambeni objekat.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović na današnjoj svečanoj akademiji ocijenio je kako Gazi Turali-begov vakuf u Tuzli jedan od najimpozantnijih vakufa u povijesti Bosne i Hercegovine koji je imao kolosalnu ulogu za ovaj grad, njegovu okolinu  i koji je imao veliku korist ljudima tokom duge povijesti.

“Ono što je za nas važno, ovaj vakuf je značajnim dijelom obnovljen u našem vremenu. To je danas jedna savremena vakufska zadužbina na koju smo ponosni, naročito mi u Tuzli. S tim u vezi, nažalost, u ovoj godini u kojoj obilježavamo 450 godina vakufa Gazi Turali-begova uz ovaj svečani ton koji imamo, mi smo u neprestanoj borbi da se očuva njegov vakuf. To je naša svakodnevnica, to je naša stvarnost. Nećemo i ne smijemo prestati da se borimo za pravo vakufa. To ćemo činiti u ovom vremenu, to ćemo činiti i u budućnosti”, kazao je muftija Fazlović.

Glavni imam MIZ Tuzla hafiz Ahmed-ef. Huskanović rekao je da rade na podsjećanju svih o važnosti vakufa, ali i na obogaćivanju i očuvanju ovog, ali i svih drugih vakufa.

“Pozivamo sve da poštuju vakuf, jer bespravno graditi na vakufu nema bereketa. Zato ne bi trebalo da iko na oduzimanju vakufa gradi svoj prosperitet”, kazao je hafiz Huskanović.

Muftija Fazlović je povodom ovog značajnog jubileja – 450 godina Gazi Turali-begova vakufa, uručio Priznanje Muftijstva tuzlanskog MIZ Tuzla zbog kontinuirane brige o vakufima na svome području, nastojeći ih sačuvati, obnoviti i unaprijediti, a posebno vakuf Gazi Turali-bega.

Također, Priznanje je uručeno i arhitekti Husejnu Dropiću za idejno i arhitektonsko planiranje i projektovanje vakufskih objekata na području Muftiluka tuzlanskog čime je dao izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju vakufa. 

Previous Bajrović: Ustavni sud će poništiti Schmidtovu odluku i on će otići iz Bosne i Hercegovine
Next Ahmetović: Probosanski političari trebaju imati zajedničku poziciju

You might also like

NAŠI DANI

Izložba ‘Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele’

  Izložba “Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele” autora Jasmina Mandžukića, kustosa Muzeja Tešanj, otvorena je danas u organizaciji Historijskog arhiva Sarajevo u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva.

BAŠTINA

Četiri čuda gradića u kutu Bosne: Najveći nišan na Balkanu, stećak koji stoji na tri kamenčića, rijeka koja teče uzbrdo, Stari grad i Tabije

Još je glasoviti putopisac Evlija Čelebija za Glamoč – gradić u zapadnobosanskom kantonu (Kantonu deset), kazao: „Mjesto u kutu, nikom na putu.“ I uistinu, Glamoč se smjestio u Glamočkom polju sa

BAŠTINA

Bogata bošnjačka nošnja sa uticajem Istoka i Zapada

Bošnjačka nošnja gradska i seoska u Bosni i Hercegovini naziv je javne prezentacije koju je svojevremeno organizovalo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, a uvodničar je bila Svetlana Bajić, etnolog