Predsjednica BNV-a čestitala Dan Sandžaka. Marufu Fetahoviću „Pero Ćamila Sijarića“

Predsjednica BNV-a čestitala Dan Sandžaka. Marufu Fetahoviću „Pero Ćamila Sijarića“

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Jasmina Curić povodom 20. novembra – Dana Sandžaka uputila je čestitku svim građankama i građanima Sandžaka.
U čestitki se kaže:

Tog historijskog dana, 20. novembra 1943. godine, kad je u Pljevljima održana osnivačka sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka –  ZAVNOS-a, sandžački Bošnjaci, Albanci, Srbi i Crnogorci vođeni idejom antifašizma, suživota i univerzalnih ljudskih vrijednosti, u vihoru Drugog svjetskog rata, opredijelili su se za teritorijalnu, multietničku i autonomnu regiju Sandžak.

Svjedočimo da je zadnjih godina Dan Sandžaka istinski blagdan svih Bošnjaka i obilježava se, na našu radost u mnogim institucijama.

Nakon 18 godina od usvajanja Odluke o Danu Sandžaka, ostajemo ponosni što smo upravo ovdje iz prostorija Bošnjačkog nacionalnog vijeća počeli obilježavanje Dana Sandžaka.

Ostajemo ponosni  što smo dio nacionalne ideje koja je iznedrila, hrabro iznijela i podijelila plodove u čijoj slasti danas uživaju svi Bošnjaci. 

Svim građanima i građankama Sandzaka u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća i u svoje  ime, čestitam 20. novembar, Dan Sandžaka uz poruku da samo zajedno možemo izgraditi  Sandžak kao mjesto sigurnog, slobodnog, demokratski uređenog i ekonomski jakog mjesta za život“.

 Dr. Jasmina Curić

Marufu Fetahoviću „Pero Ćamila Sijarića“

Stručni žiri za dodjelu književne nagrade „Pero Ćamila Sijarića“ je, nakon konsultacija i razmatranja potencijalnih kandidata, odlučio da ovu prestižnu nacionalnu književnu nagradu dodijeli književniku Marufu Fetahoviću pjesniku, pripovjedaču i esejisti iz Novog Pazara.

„Tematski će skoro sve vrijeme ostati čvrsto vezan za svoj Sandžak, kako onaj dio iz kojega je potekao (Bihor) tako i onaj u kome je proveo skoro cijeli život (Novi Pazar). U svojim je radovima izuzetno svjestan bošnjačkog jezičkog izraza svog podneblja, te ga bogato baštini i nanaovo kreira.“ – istaknuto je u obrazloženju Komisije. 

Ovogodišnji žiri su činili prof. dr. Sead Šemsović, predsjednik te Fehim Kajević i dr. Fuad Baćićanin, članovi.

Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje se kao dio obilježavanja  20. novembra – Dana Sandžaka u oblasti književnosti.

Nagrada je prvi put dodijeljena 27. juna 2006. godine, književniku Faruku Dizdareviću. Ostali dobitnici nagrade su: Ibrahim Hadžić, Zuvdija Hodžić, Sinan Gudžević, Zaim Azemović, Asmir Kujović,  Safet Sijarić, Fatima Pelesić Muminović, Fehim Kajević, Refik Ličina, Faiz Softić, Murat Baltić, Safet Hadrović Vrbički, Redžep Nurović i Hajro Ikić.

Dodjela ovogodišnje nagrade će biti upriličena u okviru obilježavanja Dana Sandžaka, u  Bošnjačkom nacionalnom vijeću  19. novembra 2022. godine sa početkom u 18:30 sati, a u 19:00 održaće se promocija Interpretacija iz bošnjačke književnosti „Usmena proza Bošnjaka“, autorice Amire Dervišević, najavljeno je ranije iz BNV-a. 

Previous Privodi se kraju restauracija džamije Huseina kapetana Gradaščevića, objekta jedinstvene ljepote
Next Europarlamentarac Grošelj o Šmitovim odlukama: 'Duboko su nedemokratske i protiv svih demokratskih principa'

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Znamenite ličnosti iz bošnjačke historije: Avdo Međedović (1875-1953)

Avdo Međedović je najveći bošnjački epski pjesnik svih vremena i jedan od najvećih epskih stvaralaca uopšte. Autor je čuvenog epa „Ženidba Smailagić Meha”, dugog kao „Ilijada” i „Odiseja”. Njegove pjesme

SANDŽAK

Sandžak traži specijalni status

Na skupu Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka u Novom Pazaru upućen je poziv međunarodnoj zajednici da zakaže konferenciju o Sandžaku. Ponovljen je i zahtjev za uspostavljanje specijalnog statusa za Sandžak.

SANDŽAK

Na Pešteru pase najveće stado ovaca na Balkanu: Četiri vrijedna brata čuvaju preko hiljadu grla

Sjenica – Na tromeđi između Albanije, Crne Gore i Srbije, na nepreglednom Pešteru, sa kog svako ko je mogao već je odavno otišao, živi i ponosno radi vrijedna porodica Kurtagić.