Knjiga o Huseinu Ćišiću govori o prošlosti Bošnjaka i putu kojim treba krenuti

Živeći i radeći u jednopartijskom sistemu Husein Husaga Ćišić nije podlegao nametnutim normama, nego se štaviše dosljedno i predano zalagao za multietičnost i multikulturalnost kao i za svoj tada u potpunosti nepriznati i “nepostojeći” narod.

Ta njegova borba za slobodu bila je najizraženija u njegovom hrabrom istupu i zahtjevu da se grbu Federativne Narodne Jugoslavije doda i “šesta baklja” čime bi se Bošnjaci priznali kao ravnopravni. On oštroumno primjećuje i piše: “Naša nas je `pravdoljubiva’ okolica, istina, odavno prisilila da se uopće narodnim pitanjima grupišemo po vjerskoj pripadnosti,” te u tom kontekstu dodaje: “Jednom riječju, sva ova prenebregavanja umnih snaga patentiranih otadžbenika našeg vremena idu za tim da se našoj prošlosti, a i nama u njoj, dade jedno nezgodno obilježje, da bi se na drugoj strani što bolje cijena izvadila.”

Slijedeći njegovu misao u knjizi o njemu, ovdje, istakli bismo Ćišićev kategoričan stav da ukoliko želimo izvući pouku: “Historiju ne smijemo falsifikovati.”

Kao primjer navodi nastojanja beogradskih vlastodržaca da iz udžbenika brišu sve ono što je podsjećalo na bosansku samostalnost i na njezin individualitet. Od tih i takvih namjera i falsificiranja historije i danas se nije odviše odmaklo o čemu zorno govore memorandumi Srpske akademije nauka i umjetnosti. “Odatle sukobi i sve nevolje” – zaključuje Ćišić osvjetljavajući u svojim tekstovima datim u ovoj knjizi – mnoge od plagijatora i falsifikatora poput Dučića, Njegoša, Gakovića, Čorovića i drugih. Oni koji budu čitali ovu knjigu i Ćišićeve izabrane tekstove u njoj, zasigurno, moći će pronaći istinu o prošlosti koja je gorka ali i otrježnjujuća.

Potrebno je samo biti principijelan i svjestan svojih vrijednosti i svog identitata kao što je bio i Husaga Ćišić koji je slijedeći Husein-kapetana Gradaščevića rekao o njemu a i sebi: “U borbi za domovinske ideale podnosio je bez hroptanja sva moguća stradanja, i na koncu konca, na oltar domovine položio svoj dragocjeni život.”

Pa iako je i sam zbog svog stava bio izopćen iz političkoj i javnog života, Ćišićevo djelo je nadživjelo totalitarni sistem u kojem su Bošnjaci na raznorazne načine bili marginalizirani. No, kako to Ćišić navodi: “S narodnim poslovima, bez narodne volje ne smije se upravljati.”

Knjiga o Huseinu Husagi Ćišiću koju smo vam nastojali približiti i interpretirati neke segmente stoji kao kamen međaš koji neće govoriti samo o prošlosti Bošnjaka, nego i o putu kojim oni trebaju krenuti.

(Selman Selhanović/IIN Preporod)