Predstavljena studija ‘Sevdalinka od prve vijesti do savremenih pjevača’

Predstavljena studija ‘Sevdalinka od prve vijesti do savremenih pjevača’

Izdanje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine studija “Sevdalinka od prve vijesti do savremenih pjevača” autorice Nirhe Efendić predstavljena je danas u okviru Sarajevskog sajma knjige.

Riječ je o studiji koja prikazuje hronološki razvoj usmene pjesme, od srednjeg vijeka do savremenog doba, za koju se u narodu ustalio naziv sevdalinka.

Efendić je, govoreći o tom djelu, kazala da je sevdalinka svojevrsna fuzija orijentalnog i lokalnog.

– Ime sevdalinka se pojavilo s kraja 19. vijeka. To je pjesma koja je rasla, bujala, razvijala se i kristalizirala u okviru kuća bosanskih, u mahalama, iza mušebaka, u avlijama, sokacima gdje su i rasla osjećanja ljubavnog bola bola, čežnje, iščekivanja susreta s voljenim bićem – navela je ona.

Istakla je također ulogu profesora Muniba Maglajlića u istaživanju sevdalinke te navela i Muhsina Rizvića, Đenanu Buturović, Aišu Softić, Seada Šemsovića, Tamaru Karaču-Beljak.

Kad je riječ o interpretativnoj ravni čime se također bavi ova studija, autorica je izdvojila značaj pjevača i interpretatora sevdalinke koji su zaslužni za njeno pjevanje.

Nirha Efendić naglašava da je radeći na studiji prošla kroz historijat bilježenja i bavljenja sevdalinkom. 

Promotor Sead Šemsović je ovom prilikom kazao da autorica daje moderan presjek dosadašnjeg bavljenja sevdalinkom na širem južnoslavenskom prostoru.

– Sevdalinka svojim imenom predstavlja jedan od najznačajnijih lirskih žanrova na ovom prostiru. I kao pjesma koja nastaje u bošnjačkoj urbanoj sredini kasnije će se razvijati i širiti kroz više različitih okruženja i poprimati osobine svih mjesta kroz koja će se kretati – kazao je Šemsović.

Mišljenja je da knjiga Nirhe Efendić predstavlja pregled dosadašnjeg bavljenja ovim žanrom.

– Bavljenje sevdalinkom u posljednjih stotinjak godina koliko traje naše propitivanje, analiziranje ovog lirskog žanra, kretalo se u više različitih smjerova, a u ovoj knjizi u izdanju Zemaljskog muzeja dobijamo na jednom mjestu pregled dosadašnjih najznačajnijih uvida – podvukao je Šemsović.

On je istaknuo da sevdalinka u kontinuitetu traje od 16. stoljeća pa sve do danas, a da ime sevdalinka ovakvo kakvo poznajemo dobija tek krajem 19. stoljeća.

(Fena/MiruhBosne)

Previous Novalić u Bihaću: Osigurana sredstva za projektovanje i početak gradnje brze ceste
Next U Sarajevu obilježena 31. godišnjica formiranja Armije Republike Bosne i Hercegovine

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

AUSTRALIJA-DANDENONG: Otvorenje Odjela gradske biblioteke na bosanskom jeziku

U australijskom gradu Dandenongu, u subotu 18. februara 2017. godine bit će otvoren Odjel na bosanskom jeziku u okviru gradske biblioteke. Ovaj značajni događaj bit će propraćen bogatim programom u

KULTURA I UMJETNOST

U Bitunji kod Stoca otkrivanje spomen ploče na rodnoj kući Alije Isakovića

Svečano otvaranje spomen-ploče na rodnoj kući književnika Alije Isakovića (1932.-1997.)  bit će upriličeno 30. novembra u Bitunji, kod Stoca (Opština Berkovići) u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine. ”U sadašnjoj

BAŠTINA

Bosanskohercegovački lingvistički atlas – najveće i „najskuplje” djelo u historiji lingvistike u našoj zemlji

Fonetski tom “Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika”, u kojem je obrađena građa o 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini, predstavljen je u četvrtak u mostarskom Centru za kulturu. Autori