Bileća
Bileća se nalazi na kraju Župe Vrma, ali se ne spominje u izvorima prije XIV v. Prvi put se spominje Bileća 1387 god. U dubrovačkim izvorima se spominje i 1403 god.
Šahin-paša je bio pobijeđen kod Bileća od bosanske vojske vojvode Vlatka Vukovića 1388 god.
Jedanput je godine 1404 vojvoda Sandalj putovao iz Popova u Bileću.
Opet se u dubrovačkim izvorima spominje Bileća 1427 god.
Nije isključeno da je oko Bileća bila i Župa Bileća kao manja teritorijalna jedinica Župe Rudine. Župa Rudine sa Bilećom je pripadala u širem smislu riječi Travuniji. Da je postojala župa Bileća, može se naslutiti iz jednog dubrovačkog zapisa iz 1430 god. koji Bileću naziva ‘contratom’ (župom).
Godine 1438 se spominje Bileća pod imenom Bilechia.
Kod Bileća je bio i grad Torić 1465 god.
Bileća leži na putu iz Dubrovnika prema Nikšiću i Ključu kod Gacka.
Jedno vrijeme je pripadala Pavlovićima, kasnije, u XV v., Vukčićima i najposlije Turcima – navodi Marko Vego u radu ‘Naselja bosanske srednjevjekovne države‘.
Bileća, 1909.
(MiruhBosne)
You might also like
Na današnji dan otvoren je Ajas-pašin dvor u Sarajevu, današnji hotel ‘Central’ (FOTO)
Ajas-pašina džamija koja je izgorjela kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo 1697. godine. Ubrzo je obnovljena, međutim ponovno je stradala u požaru koji je izbio u Latinluku 1879. godine. Nakon
Maktul Mahmud-paša Bošnjak i njegov vakuf u Kairu
Donedavno se smatralo da Bošnjaci nisu izgradili nijednu džamiju u Kairu tokom osmanske uprave Egiptom, ako izuzmemo obnovu nekih starijih kairskih džamija (npr. Ahmed-paša Sarhoš, naš kairski namjesnik 1689.-1691., obnovio
Predstavljen izgled spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću u Sarajevu
Rad kipara Stijepe Gavrića izabran je kao najbolje idejno rješenje za spomenik prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, koji će biti podignut u parku iza zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.