DerStandard: Zakulisni dogovor, vješto prikriven i držan u tajnosti

–Visoki predstavnik Christian Schmidt razmišlja o promjeni izbornog zakona, što stranka HDZ traži mjesecima. Konsultacije su izazvale kritike, piše austrijski list DerStandart u tekstu naslovljenom Kontroverze oko izbornog zakona u Bosni i Hercegovini se nastavljaju.

-Bio je to zakulisni dogovor, vješto prikriven i držan u tajnosti. Prije samita NATO-a 7. jula u Parizu, Sjedinjene Države i Velika Britanija su očigledno pokleknule pred pritiscima NATO države Hrvatske, u Bosni i Hercegovini neposredno prije izbora 2. oktobra, na formulu delegacije za Dom naroda u Promjenu federalnog dijela zemlje, i to na način na koji već mjesecima u Bosni i Hercegovini sa velikim naglaskom i uz pomoć Hrvatske traži devetopostotna stranka, Hrvatska nacionalistička stranka HDZ. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ranije je prijetio da će spriječiti Finsku i Švedsku da uđu u NATO. Očigledno je to upalilo.

Kao rezultat toga, SAD i Velika Britanija su, pod pritiskom Hrvatske, očito zatražile od visokog predstavnika BiH, njemačkog političara Christiana Schmidta, da iskoristi bonska ovlaštenja kako bi zapravo promijenio izborna pravila. Projekat je tada izašao u javnost u utorak, tačni prijedlozi polako cure i dovode do velike neizvjesnosti i uzbuđenja u Bosni i Hercegovini.

Kritika izborne komisije

Kritičan je i šef izborne komisije Suad Arnautović jer ga Schmidt nije prethodno konsultovao o tome. “Nažalost, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, gospodin Schmidt, još nije službeno posjetio Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine, iako je poziv odavno upućen”, rekao je Arnautović za STANDARD.

“Smatramo da bilo kakva promjena izbornog zakona koja bi uticala na rad Centralne izborne komisije i izmjene pravila o radu lokalnih izbornih komisija 60 dana prije dana izbora u ovom trenutku ne bi bila poželjna jer strahujemo da će ovo stvarati više problema kao prednosti. Ovo kažemo jer ne znamo sadržaj amandmana koji se pripremaju. Po našem mišljenju, sve promjene koje utiču na postupanje Izborne komisije treba izvršiti uz konsultacije sa Izbornom komisijom Bosne i Hercegovine.”

Njemačka ne zauzima stav

Promjena bi mogla uvesti novi princip u izborna pravila koji bi drugačije definisao ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Riječ je o staroj HDZ-ovoj ideji o takozvanom “legitimnom predstavljanju”, nacionalističkom konceptu koji bi uveo dodatnu teritorijalizaciju zemlje po etničkim kriterijima. Ovoj daljoj podjeli do sada su se protivile posebno Njemačka, ali i druge zemlje EU. Sada je situacija nejasna jer Njemačka još nije zauzela stav.

Pravni stručnjaci upozoravaju da Schmidt popušta pred HDZ-om. Sudac Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović o STANDARDU kaže: „Izuzetno je opasno po budući kredibilitet Ureda visokog predstavnika baviti se pitanjima izbornog zakona o kojima su prethodno politički neuspješno pregovarali” Naime, posljednjih mjeseci nije bilo većine za promjene u bosanskohercegovačkom parlamentu, jer je to isključivo pitanje HDZ-a.

Proizvodnja haosa u ustavu

Vehabović ističe da visoki predstavnik još nije objavio zvaničan dokument sa prijedlozima, ali s obzirom na trenutnu lavinu negativnih reakcija, vjerovatno bi već sada bilo teško da bi Schmidt mogao povratiti kredibilitet ukoliko bi prijedloge implementirao. Osim toga, svaka promjena izbornog zakona mogla bi dovesti do postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Evropskim sudom pravde. Dakle, ako okrenete šraf, konstrukcija s mnogo malih kotača i zupčanika može dovesti do okretanja strojarnice.

Na primjer, ako bi Schmidtove odluke zanemarile presude Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR) u vezi sa diskriminacijom u izbornom zakonu, njegova odluka bi bila otvorena za svaku vrstu napada. Kada bi se oglušio o odluke Ustavnog suda, kao što je poznati slučaj diskriminacije u izbornom procesu za predsjednika i potpredsjednike, vjerovatno bi bio optužen za nedosljednost, „koja se mora izbjeći po svaku cijenu zbog uspostavljanja ureda visokog predstavnika”, rekao je Vehabović.

Nema etnokratije

Zapravo, presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminaciji u bosanskom ustavu ukazuju na to da demokratija zasnovana na etničkoj pripadnosti kao prvom i najvažnijem kriteriju ne može uspjeti i da se svakom građaninu mora dati jednaka šansa da učestvuje na izborima. No, etnička pripadnost kao najvažniji kriterij je u središtu principa “legitimnog predstavljanja” koji HDZ propagira i koji bi se sada mogao uvesti. Dakle, čak i da Schmidtovi prijedlozi ne bi imali ogroman utjecaj na površini, oni bi duboko ometali osnovni smjer.

“Postoji samo jedna demokratija – ne etnička demokratija ili etnokratija, već demokratija zasnovana na liberalnim vrijednostima, vladavini zakona i poštovanju ljudskih prava, a svaka akcija gospodina Šmita koja pobjeđuje taj cilj bila bi kolosalan neuspeh. Ako bih imao mogućnosti da moram da gledam u budućnost, vjerovatno bih vidio mnoge predmete pred Ustavnim sudom i ESLJP, ali prvo da vidimo šta će biti u bliskoj budućnosti“, rekao je Vehabović za STANDARD.

Tri posto

Konkretno, uvodi se granica od tri posto, kako se predstavnici ove etničke grupe više ne bi slali u Dom naroda iz kantona u kojima živi manje od tri posto etničke grupe. To bi značilo da se u Dom naroda više ne bi slali Hrvati iz Bosansko-podrinjskog kantona, pa bi HDZ automatski imao više svojih ljudi u Domu naroda. Time bi stranka Dragana Čovića bila de facto upisana u Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. HDZ može blokirati bilo šta u Domu naroda ako obezbijedi najmanje dvanaest zastupnika, a blokira već godinama. Zbog HDZ-ove politike ucjene, Federacija već četiri godine nema vladu, ali nema ni kandidata za Ustavni sud.

Međutim, nova izborna pravila bi imala mnogo dalekosežnije efekte na izbor Srba u Domu naroda. Tada se više ne bi mogli slati u Dom naroda Federacije iz tri od deset kantona (Bosansko-podrinjski, Zapadnohercegovački i Posavski). Međutim, u nekim kantonima je već bilo teško pronaći kandidate za etničke grupe, a dešavalo se da su na njihova mjesta zauzeli drugi koji ne pripadaju etničkoj grupi. Schmidt želi kombinirati promjenu izbornih pravila sa deblokadom Federacije. Na primjer, HDZ treba uvjeriti da predloži kandidate za predsjednika Federacije. Schmidt želi uvesti određene rokove za to.

Smirenje onima koji prijete

Ali svi se Schmidtovi prijedlozi u osnovi temelje na odgovoru na prijeteću politiku HDZ-a. Nedavno je u Hercegovini prisluškivan razgovor u kojem se govorilo o “vreloj jeseni”, nasilnim nemirima i proglašenju trećeg dijela zemlje. Iz straha od kolapsa nakon izbora na jesen, sada očito žele umiriti ove hrvatske nacionaliste.

Dogovor s međunarodnom zajednicom očito znači i da su se dvojica ekstremnih nacionalista, šef hrvatskog HDZ-a Dragan Čović i njegov politički saveznik, prokremaljski političar Milorad Dodik, koji želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu, odrekli svoje kandidaturu za predsjednika na izborima 2. oktobra.

Zakonski nije potrebno

Čović bi sada za to mogao biti nagrađen. Jedno je sigurno: promjena izbornih pravila nije zakonski neophodna. Ustavni pravnik iz Graca Joseph Marko, stručnjak za ustav Bosne i Hercegovine, prošle godine je istakao da je Ustavni sud BiH već 2017. proglasio one odredbe izbornog zakona neustavnima. Potom je izborna komisija odredila ključ za raspodjelu. Ovo bi se moglo nastaviti dešavati.

U Bosni i Hercegovini danima se kruži mnogo kritika na račun mogućeg Schmidtovog projekta. Na primjer, nenacionalistički, umjereno ljevičarski političar Željko Komšić, koji sjedi u tročlanom državnom Predsjedništvu, rekao je da bi promjena izbornog zakona značila “dalju podjelu Bosne i Hercegovine na etničkoj osnovi” i “dalju diskriminaciju”. protiv građana u Federaciji”. Očigledno se vodi žestoka bitka oko Doma naroda.

Multietnička historija

Damir Arnaut, parlamentarac na državnom nivou, pozvao je Schmidta da ne mijenja princip da svaki kanton ima predstavnika jedne od tri glavne etničke grupe (Bošnjaci, Srbi, Hrvati). “Ova odredba simbolizira višestoljetnu multietničku historiju Bosne i Hercegovine i utjelovljuje princip da su pripadnici konstitutivnih naroda apsolutno ravnopravni na svakom dijelu teritorije”, tvrdi Arnaut.

“Molim vas da ne pravite historijsku grešku ili nepravdu mijenjajući ovo načelo svojom odlukom”, napisao je Schmidtu. Jer ova promjena izbornog zakona takođe jasno daje do znanja da pripadnici svake etničke grupe mogu zastupati interese cijele zemlje, a ne samo svoje grupe. Također je nejasno na osnovu kojeg popisa Schmidt želi redefinirati izborni zakon. Budući da Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije implementiran, riječ je o povratku izbjeglica, što bi moglo uticati na popis stanovništva. Popis iz 2013. stoga vjerovatno ne bi trebalo koristiti kao osnovu.

Novi uslovi za status kandidata

Po svemu sudeći, novi projekti uključuju i ideju da država dobije status kandidata za članstvo u EU, što je, međutim, od malog značaja s obzirom na politiku EU prema drugim zemljama kandidatima. Sjeverna Makedonija je imala status kandidata 17 godina i više puta je blokirana.

Novi slovenački premijer Robert Golob pisao je predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Vijeća EU Charlesu Michelu tražeći od njih da Bosni i Hercegovini daju status kandidata za članstvo u EU ako vlada u Sarajevu provede dva zakona. Prema diplomatama, Njemačka bi tada također trebala dati saglasnost na status kandidata. Do sada je Bosna i Hercegovina morala implementirati 14 reformskih prioriteta. Sada su očigledno postavljeni drugi uslovi.

Odgovornost

Golob je ustvrdio da EU mora uzeti u obzir svoj dio odgovornosti za situaciju u zemlji i novu geopolitičku stvarnost u Evropi. Kao uslove, Golob je naveo zakon o Visokom sudskom i javnom tužilačkom vijeću i zakon o javnim nabavkama. Bosna i Hercegovina bi također trebala usvojiti strategiju reforme javne uprave i akcioni plan i strategiju za upravljanje javnim finansijama. (Adelheid Woelfl, 21. jula 2022.)