Dino Čopelj: Oprost je oslobađanje duše – ja sam pobjedio

Dino Čopelj: Oprost je oslobađanje duše – ja sam pobjedio

„Danas je tačno 28 godina od kada sam prvi put pretučen u razredu od mojih  školskih drugara, zatim izbačen iz srednje škole.

Pretučen sam do nekoliko puta na putu kući, samo zato što sam bio musliman.

Ali ono što je vjerovatno najviše boljelo, bilo je gledati dim iz Osman-pašine džamije u gradu Trebinju, koja je tada zapaljena.

Ovo me je naučilo jednu stvar – uvijek budite dobri prema djeci jer se djeca dobro sjećaju i nikada neće zaboraviti nepravde koje su doživjeli u djetinjstvu“.

Ovo je post koji je prije nekoliko dana, na svom Facebook profilu objavio Trebinjac sa danskom adresom, Dino Čopelj, mladi pisac koji je prije nekoliko mjeseci izdao i svoju drugu knjigu na danskom jeziku.

U razgovoru za politicki.ba Dino ističe da je svojim postom na FB želio upozoriti ljude da budu dobri i da se ne uzdaju u zaborav vlastitih loših djela koja su činili prema nevinim ljudima, posebno prema djeci.

„Bilo je to traumatično iskustvo za jednog dječaka koji tek polazi u srednju školu.

Ali, hvala Bogu koji mi je dao snagu da sve to prebrodim. Jesam morao napustiti svoj rodni grad, otići u nepoznat svijet, ali to je iskustvo koje mijenja redosljed vrijednosti u vašem  životu.

Kad sam sa roditelijima i bratom došao u Dansku, upoznao sam mnogo ljudi. Stranci smo, ne govorimo istim jezikom, ne potičemo iz iste kulture, ali postajemo prijatelji.

Tek tada sam shvatio koliko su na gubitku oni koji su me tih dana, zbog mog imena i religije kojoj pripadam, pretukli, koliko je pedagogija „profesora“ koji su me tada izbacili iz škole bila jadna“, navodi na početku našeg razgovora Čopelj, sretan zbog nedavnog izlaska iz štampe njegove knjige poezije na danskom jeziku „DIGTE eller KAOS“, odnosno  „Pjesme ili Haos“.

Ističe da i nakon svega nema potrebu nikog mrziti ili, ne daj Bože. sveti se. 

Njegova najveća lična „osveta“ je njegov uspjeh u državi u koju je došao kao stranac. Čak šta više, veli, da se i ne sjeća imena tih svojih „školskih drugova“, a pogotovo, ne, „profesora“. 

„Volim da do dođem u Trebinje i kad dođem,  gradom hodam uzdignute glave, bez ikakve potrebe da slušam bilo čija pravdanja ili objašnjenja za nešto što su nekad činili. Imam tamo prijeratnih prijatelja i drago mi je kad ih vidim.

Smatram da je obaveza i moja i svih nas da pamtimo i dobre i loše stvari koje smo preživjeli u životu i da iz njih izvlačimo pouke“.

Dino je danas ostvaren čovjek.

U Danskoj je dovršio srednjoškolsko obrazovanje i završio fakultet državne uprave. Živi u gradu Arhusu, zaposlen je kao Contract Manager u gradonačelnikovom odjelu općine Arhus.

„Svoju prvu knjigu proze „Miris suhe zemlje poslije prve kiše“, koju sam izdao prošle godine posvetio sam mojim roditeljima i bratu, ali i svim roditeljima generacije djece koja su, kao i ja, svoje odrastanje provela po izbjegličkim kampovima.

No, to je sve život i iskustvo koje lično imam je neprocjenjivo bogatstvo.

Moja druga knjiga je zbirka poezije.

Svakodnevno dobijam pisma čitalaca, posebno Danaca.

Razlog je što moja  poezija  govori o ljubavi i oprostu.

Oprost u ovome kontekstu je predstavljen kao nešto što oslobađa dušu žrtve, koja svođenje konačnih računa ostavlja Bogu i pravdi univerzuma.

Oprost nije predstavljen kao prihvatanje zločina ili neki vid amnestije, a pogotovo ne nešto što treba otići u zaborav.

Ja lično osjećam da sam pobjedio.

Posložio sam  kockice dobra i zla i tu sam na čvrstom tlu“.

Dino Čopelj u Danskoj je poznat, ne samo kao pisac čije su knjige doživjele veliku  popularnost, već i kao borac i aktivista protiv svih vrsta  ekstremizama, borac protiv islamofobije, borac za ljudska prava.

Velika mu je želja i san, kaže, da se sva bosansko-hercegovačka udruženja kulture u Danskoj objedine, te da se uspostave i ojačaju veze sa kulturnim udruženjima u Bosni i Hercegovini.

„Mnogo je građana BiH koji žive u Danskoj, poštuju njene zakone i pravila. No to nije prepreka da njegujemo kulturu , običaje i jezik zemlje iz koje potičemo, da učimo i pamtimo njenu historiju.

I posebno, da svojoj djeci kazujemo odakle su“. 

Čopelj je jedan od onih bh. građana u Danskoj koji su u povodu 25. godišnjice genocida u Srebrenici digli glas i zatražili javno  izvinjenje Danske državne televizije u čijem je programu, na dan obilježavanja genocida u Srebrenici, genocid tretiran kao „masakr“. 

Previous Sjenica: Ski centar Žari ove zime omiljena destinacija Sandžaklija
Next Mesud Pezer prvi u Beogradu

You might also like

Ekonomija/Biznis

Bosanac Armin Osmančević – jedan od vodećih stručnjaka za digitalni marketing u Maleziji

  Armin Osmančević je u jeku rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine izbjegao u Švedsku, kako kaže, samo sa onim komadima odjeće koje je u tom trenutku nosio na

NAŠI LJUDI

Australija: Ispraćena još jedna generacija maturanata škole na bosanskom jeziku

  Dvanaesta po redu generacija maturanata koji su kao izborni predmet izučavali bosanski jezik je dobila aplauz na otvorenom, većinom od roditelja i drugih đaka koji su učestvovali u dvosatnom

NAŠI DANI

Iz Bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba osudili govor mržnje hrvatskih navijača na račun Džanana Muse

Povodom prekida košarkaške utakmice polufinala Kupa Krešimira Ćosića između Cedevite i Zadra, odigrane 17. februara 2017. godine u Šibeniku, u 33. minuti zbog skandiranja uvredljivih poruka igraču bošnjačke nacionalnosti Džananu