Kako su velikosrbi prijetili smrću velikom bosanskom književniku Maku Dizdaru: Anonimno pismo iz 1970. godine

Kako su velikosrbi prijetili smrću velikom bosanskom književniku Maku Dizdaru: Anonimno pismo iz 1970. godine

Gorčin Dizdar, direktor Fondacije “Mak Dizdar” i unuk velikog Maka Dizdara, na svom Facebook profilu objavio je anonimno prijeteće pismo iz 1970. godine, adresirano na njegovog djeda, u kojem mu autori, potpisani kao “tvoji prijatelji! otvoreno prijete smrću.

Da Makovu smrt prate brojne nepoznanice i dileme upozoravao je ranije i Makov sin, Majo Dizdar, koji već neko vrijeme piše knjigu u kojoj će iznijeti neoborive dokaze o tome.

Dokazat će da je protiv Maka radila ogromna političko – obavještajna mašinerija, o kojoj nije imao pojma, a sve se dešavalo u vrijeme kada je Bosna iz Beograda i iz Srpske akademije nauka i umjetnosti, ali i iz podzemnih političkih i vojnih krugova, ponovo bila planirana za nestanak.

Zato je, prije fizičke agresije na Bosnu i Hercegovinu, između ostalih trebalo maknuti Maka, čovjeka koji je bio na putu da zabetonira jedan od četiri noseća stuba Bosne, onaj koji dokazuje i jasno imenuje njeno kulturno-historijsko naslijeđe.

Anonimno pismo se čuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a zainteresirani će ga moći pogledati i u okviru izložbe koja će biti upriličena 20. marta u u okviru manifestacije “Zeničko proljeće”.

 

Izvor: Faktor

 

 

Previous New York Times o odbijanju revizije presude: Međunarodni sud pravde nije poštovao vlastita pravila i statut
Next Godišnjica smrti prvog bosanskog kralja, Tvrtka I Kotromanića (Video)

You might also like

HISTORIJA

Bosna je jedan lijep vrt, a grad Sarajevo je onaj dio vrta gdje uživanje postiže vrhunac

S T A R A B O S N A – OPIS SARAJEVA I BOSNE IZ PERA TURSKOG DUŽNOSNIKA I864. g. (Autor: Prof. Enver Imamović) Turske vlasti su 1864. godine

HISTORIJA

Maglaj, Tvrđava – Snimci iz zraka

  Stari grad Maglaj nalazi se na lokalitetu Gradina, na magmatskoj stijeni koja se strmo ruši ka desnoj obali rijeke Bosne. Od krajnjih brežuljaka Ozren planine ova stijena je odvojena

BAŠTINA

Stari grad Glamoč

Glamočko polje (na nadmorskoj visini od oko 920 m) smjestilo se između visokih planina: Šator-planine na sjeverozapadu, Staretine i Golije, koje ga dijele od Livanjskog polja na jugozapadnoj strani, Cincara