Obilježavanje godišnjice Povelje Kulina bana napisane 1189. godine
Godišnjica Povelje Kulina bana, koja je napisana 1189. godine, bit će obilježena u okviru Međunarodnog festivala Grad sutra na Trgu Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
O značaju Povelje i srednjovjekovnoj Bosni govorit će naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Nedim Rabić, a o bosanskohercegovačkoj baštini i izazovima u savremenoj parlamentarnoj diplomaciji predsjednik Međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić.
Između ostalog, video poruku povodom godišnjice Povelje sa vrha Visočice uputit će planinar i novinar Zehrudin Isaković, najavljeno je iz Međunarodnog centra za mir.
Dan bosanske pismenosti
Danas, s početkom u 11.00 sati, povodom Dana bosanske pismenosti, u Domu Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” održat će se konferencija za medije na kojoj će govoriti prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, šef Katedre za bošnjačku književnost i redovni profesor na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i akademik prof. dr. Dževad Jahić, penzionisani redovni profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te potpredsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Odlukom Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” iz 2019. godine, Danom bosanske pismenosti proglašen je 29. august – dan kada je napisana Povelja Kulina bana.
-Čuvena Povelja bosanskog vladara Kulina napisana je starim bosanskim pismom bosančicom 29. augusta 1189. godine. Taj državni dokument reguliše odnose u trgovini sa susjednim Dubrovnikom, tada važnim trgovačkim centrom koji je bio samostalni grad-država.
You might also like
Donji Bakići: Selo na sedam spomenika
Među 819 spomenika kulture na listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nalaze se 164 nekropole sa stećcima. Rasijane su po cijeloj zemlji. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici uglavnom su “preživjeli” daleko od
KUD “Željezara” Zenica: Desetljećima čuvari kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine
Poznavati historiju i kulturno bogatstvo svog naroda i države nije dovoljno, već je potrebno isto njegovati, promovirati u širem okruženju, a znanja prenositi budućim generacijama, koje će nastaviti predano čuvati
Ban Jelačić prilikom ustoličenja: Sablja ‘Oslonio sam se na Allaha’ i konj bosanskog bega
Manje su poznate činjenice da je ban Jelačić tokom svoje instalacije za bana hrvatskog, dalmatinskog i slavonskog u Zagrebu 1848. godine nosio sablju s arapskim natpisom “Oslonio sam se na