ORIGINALNI PORTRET HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA
O Husein-kapetanu Gradaščeviću je napisano mnogo, ali njegov lik možemo vidjeti na svega nekoliko crteža. Najčesći komentari se mogu svesti na prikazivanje njegovog lika kao čovjeka koji puno starije izgleda nego što bi trebao, jer zna se da je umro sa svega 32 godine života.
Lik sa kojim se najčešće susrećemo je onaj sa crteža kojeg je naslikao poznati umjetnik Kristijan Kreković. Na njegovom crtežu, Husein je zaista prikazan kao ličnost u poznim godinama i namrštenog izgleda. Umjetnik je vjerovatno htio dočarati njegov lik koji odgovara nadimku Zmaja od Bosne. Inače, Kristijan Kreković je rođen u Modrići 1901. godine, što znači, puno kasnije od vremena u kojem je Husein živio i lik na crtežu je iskjučivo proizvod umjetnikove mašte.
Bistu, Husein-kapetana Gradaščevića, napravio je Ibrahim Bilajac, umjetnik i vajar iz Gradačca, koji je živio u periodu 1930-1998, ali je Huseinov lik ipak nešto mlađeg izgleda i podsjeća na lik sa kovanice, koja pripada vremenu kad je Husein živio i vladao Bosnom. Moguće je da se Bilajac, pri izradi biste i koristio Huseinovim likom sa te kovanice.
Crtež sa Huseinovim likom, kojeg je nacrtao nastavnik likovnog iz Gradačca, Abdulah-Braco Tipura, prikazuje Huseina sa još mlađim likom, od onih koje su uradili Kreković i Bilajac. Tipura se očigledno služio sa fotografijom jedinog originalnog Huseinovog portreta, koji se čuva u Bečkom muzeju, a kojeg je presnimio Jan Beran.
Inače, originalni i jedini sačavni portret Husein-kapetana Gradaščevića, nastao je u Vinkovcima, od meni nepoznatog slikara i to u vremenu dok je Husein tamo čekao da bude prebačen u Istanbul.
Izvor: historijagradacac.blogger.ba
You might also like
Kako su crtane granice Bosne i Hercegovine
Zatvorena visokim planinama, oivičena prirodnim granicama rijeke Une na zapadu, Save na sjeveru i Drine na istoku, sve do 10. stoljeća Bosna je bila zemlja o kojoj se vrlo malo
Boljuni – Nekropola imućnih starosjedilaca i radovi vrsnih klesara srednjeg vijeka
Na putu od Stoca prema Neumu, prateći tragove ilirskih gromila, krivudavim putem kroz aleju mirisnih makija, stižemo do nekropole Boljuni. Ova nekropola važi za jednu od najbrojnijih po broju stećaka
Naselja bosanske srednjovjekovne države: Makarska
ŽUPA MAKARSKA Konstantin Porfirogenet spominje Župu Makarsku u X vijeku (to Mocron, lat Mocrum; slov. Makar(ska)). Rimljani su Makarsku zvali Mucurum. Ona se nalazila u oblasti Paganija. U njoj su