Počitelj postaje glavno saobraćajno središte u regiji. Pelješki most gubi smisao

Počitelj postaje glavno saobraćajno središte u regiji. Pelješki most gubi smisao

Dok u Hrvatskoj traje euforija oko skorog puštanja u promet Pelješkog mosta, u prvom je susjedstvu Javno preduzeće Autoceste FBiH upravo objavilo javni poziv za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj, dužine oko 23 kilometra, piše Dubrovački vjesnik.

Ta vijest za hrvatsku stranu ne bi bila toliko važna da za sobom ne povlači novi mogući problem prometne (ne)povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije. Mnogi se već pitaju postaje li Počitelj glavno čvorište na putu od Trsta do Grčke, a novi Pelješki most tek lokalna zaobilaznica?

-Nakon 20 godina čekanja na cestovnu sponu s maticom, niko s ove strane granice ne želi ni pomisliti da bi Pelješki most s pristupnim cestama mogao ‘izgubiti na cijeni’ ako regionalni krak Jadransko-jonske ceste krene kroz zaleđe, od Počitelja do krajnje tačke Aranđelova kod Trebinja na granici s Crnom Gorom i skroz zaobiđe teritorij RH? – piše Dubrovački.

Dosad se o jadransko-jonskom prometnom pravcu govorilo kao benefitu za prometno izolirani jug, posebno zbog dovršetka Pelješkog mosta i očekivanog prolaska autoceste područjem Neuma.

Hoće li se najveći naš infrastrukturni projekt uklopiti u taj kalup trebalo bi biti jasnije nakon 15. marta, kad istječe rok za prijavu izvoditelja zainteresiranih za izgradnju dionice Stolac-Počitelj. Ugovorna vrijednost dokumentacije je procijenjena na 6 miliona konvertabilnih maraka bez PDV-a, a planirani rok dovršetka je 18 mjeseci. Početak trase u Počitelju projektanti vide kao spoj s paneuropskim Koridorom Vc (od Venecije do Kijeva), a osim kroz općine Stolac i Čapljinu obuhvatio bi i Ravno, Ljubinje, Trebinje i išao dalje prema Crnoj Gori, bez vidljive poveznice s Hrvatskom.

U hrvatskim stručnim i političkim krugovima, međutim, ne smatraju da će na budućem cestovnom pravcu Pelješki most ostati marginaliziran.

Na temu cestogradnje u zaleđu, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ističe:

– Svaka država promišlja o načinu povezivanja svoga teritorija, stoga ne želimo komentirati ove namjere i poteze susjedne nam BiH odnosno Federacije BiH. Što se tiče Republike Hrvatske, planira se povezivanje krajnjeg hrvatskog juga autocestom od čvora Metković do Osojnika s izlaskom u BiH (kao dijelom Jadransko-jonskog koridora), brzom cestom Zračna luka – Dubrovnik – Osojnik i brzom cestom Brijesta – Perna. To stoji u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH i u svim prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije te je podržano zaključcima Vlade RH na sjednici u Dubrovniku 2019. godine – napomenuo je župan Dobroslavić i podsjetio kako za sve nabrojane planirane prometnice izrađuje se studijska dokumentacija od Hrvatskih cesta, odnosno Hrvatskih autocesta i očekuje se realizacija, pišu u susjedstvo s dozom zabrinutosti.

Podsjećamo da je RH izgradila Pelješki most preko mora kod Neuma, uprkos protivljenjima iz Bosne i Hercegovine, a sredstvima EU. Izvođači su bili Kinezi. Most se finalizira i ove godine trebao bi biti pušten u promet.

Previous AMA Adriatic u Ilijašu ove godine gradi još jednu proizvodnu halu
Next SAD: Bosanski ljekar Adnan Zubčević dobitnik Centennial Joan Shaw Herman nagrade

You might also like

NAŠI DANI

U srijedu javno predstavljanje projekta Interkulturnog centra “Mevlana”

S ciljem informiranja domaće javnosti, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar će u srijedu, 6. marta, organizirati javno predstavljanje projekta Interkulturnog centra “Mevlana”. Prezentacija će biti održana u Centru za kulturu

NAŠI DANI

Čoviću zasmetala povećana izlaznost krajem dana: Nakon 17 sati raspad sustava

Predsjednik udruženja građana HNS i lider HDZ-a BiH Dragan Čović uputio je pismo voditelju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johannu Sattleru, ambasadoru Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i

NAŠI DANI

Poplave haraju i u manjem entitetu, dok CZ RS vježba u Srbiji a Vulin srbuje u Zvorniku

Širom Srbije održava se vježba “Sistem 2021”. Kako je navedeno, riječ je o najvećoj vježbi u posljednjih 30 godina sa 8.000 učesnika timova civilnih zaštita. Jedan dio vježbe zaštite i