Presude za genocid: Za Prijedor izrečena još ‘95; pored Srebrenice dokazan je  u još nekoliko općina

Presude za genocid: Za Prijedor izrečena još ‘95; pored Srebrenice dokazan je u još nekoliko općina

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine do danas je otkrio oko 800 masovnih i oko 5.000 pojedinačnih grobnica. Ekshumirano je oko 25.500 žrtava, dok se traga za još oko 70 grobnica u kojim su posmrtni ostaci oko 7.200 žrtava.

Član Kolegija direktora Instituta Amor Mašović u razgovoru za Faktor navodi da je najveći broj masovnih grobnica pronađen u istočnoj Bosni i to na području Foče, Višegrada, Srebrenice, Bratunca, Vlasenice.. te u Krajini na području Prijedora, Sanskog Mosta i Ključa.

U Srebrenici su otkrivene 83 masovne grobnice, te oko 60 masovnih površinskih grobnica. Na području Prijedora otkriveno je 499 lokacija sa masovnim i pojedinačnim grobnicama.

Prva presuda za genocid u Prijedoru izrečena je 16. maja 1995. godine. Viši sud u Sarajevu osudio je na tada maksimalnu kaznu za maloljetnike, Dragana Opačića iz Velike Kladuše, pripadnika Prve motorizovane gardijske brigade srpske vojske koja je bila u obezbjeđenju zločinca Ratka Mladića. On je kao ratni zarobljenik tokom suđenja priznao učešće u ubistvu 23 logoraša iz Tnopolja, dva klanja i deset silovanja. Iste godine u julu Vrhovni sud FBiH mu je potvrdio prvostepenu presudu i koliko znam odležao je cijelu kaznu – kaže sagovornik Faktora..

Prvi haški osuđenik kojeg je Tribunal osudio za genocid u Srebrenici bio je general Vojske Rs Radislav Krstić. On je pravosnažno 2001. godine osuđen na 46 godina zatvora.

Zvanične presude njemačkih sudova, dokazuju da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, genocid počinjen i u Foči, Doboju, Osmacima i Kotor Varoši.

Novislavu Džajiću je suđeno u Minhenu. Vrhovni sud nije mogao neupitno utvrditi da je imao namjeru počiniti genocid, ali, ipak, Džajić je proglašen krivim za 14 slučajeva ubistva i jedan pokušaj ubistva, te osuđen na pet godina zatvora. Iako oslobođen krivnje od genocida, Bavarska sudska komora je zaključila da se u Foči 1992. dogodio genocid.

Na četverostruku doživotnu zatvorsku kaznu osuđen je Nikola Jorgić. Vrhovni sud Düsseldorfa je u presudi 1997. godine zaključio da su zločini u Doboju bili čin genocida. Jorgić je osuđen da je u Grapskoj ubio 22 mještana – žene, starije osobe i invalide. Tri zarobljena Bošnjaka su morala odvesti leševe u masovnu grobnicu. U Ševarlijama je sa paravojnom formacijom zarobio 40 do 50 mještana, te ih mučio, a šestero je samovoljno ubio, dok je sedma žrtva preminula kada je zapaljena u štali zajedno sa šest leševa. Jorgić je također kasnije ubio zarobljenika u zatvoru. Evropski sud za ljudska prava odbio je 2007. njegovu žalbu na presudu. Umro je prošle godine u zatvoru.

Vrhovni sud Düsseldorfa je Maksima Sokolovića 1999. godine osudio na 9 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja u genocida. Nisu mu mogli dokazati nijedno ubistvo, ali je zaključeno da je bio vođa četničke paravojske, te da je u okolici svog rodnog sela Osmaci teško mučio barem pet zarobljenih Bošnjaka. Osmaci su općina u Rs-u između Zvornika i Kalesije. Ovo mjesto je prije rata pripadalo općini Kalesija. Tokom agresije svi Bošnjaci su protjerani, njih preko 100 je ubijeno, imovina opljačkana, kuće spaljene…

Bavarski vrhovni sud je 1999. godine proglasio Đurađa Kušljića krivim za izvršavanje genocida i osudio ga na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubistva šestero Bošnjaka i naredbe za progon drugog nesrpskog stanovništva dok je bio šef policije u Vrbanjcima. Nakon podignute žalbe, presuda je umanjena u učestvovanje u genocidu, ali je njegova kazna ostala nepromijenjena. U cijelom procesu se prije nekoliko godina desio obrat. Naime, prema izjavama Kušljića, njemački savezni tužilac je donio odluku da on bude pušten iz zatvora, ali je presuda ostala na snazi. On je u izjavi za medije kazao da je polovinom 2006. godine protjeran iz Njemačke, te da mu je doživotno zabranjen ulazak u ovu zemlju.

20 presuda za genocid u Srebrenici

Za genocid u Srebrenici pravosnažno na doživotnu robiju osuđen je zločinac Radovan Karadžić, te prvostepeno također na doživotnu robiju Ratko Mladić.

-Od 20 presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida.

Sud Bosne i Hercegovine donio je 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. Pred pomenutim sudom u toku su procesi po optužbi za genocid u Srebrenici protiv više lice.

(MiruhBosne/Faktor)

Previous Selo Šahbegovići – jedinstven kulturno-historijski spomenik u blizini Sarajeva
Next Lorens Listo: Klub skakača iz Mostara na UNESCO-voj listi?

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Godišnjica zločina u Bijelom Potoku kod Zvornika: Za 682 ubijenih Bošnjaka nikada niko nije odgovarao!

Proteklo je 28 godina od monstruoznog zločina koji su 1. juna 1992. godine na lokalitetu Bijelog Potoka kod Zvornika počinili pripadnici Vojske i MUP-a RS-a. Tog dana pogubljeno je 682

NAŠI DANI

Obilježena 30. godišnjica stradanja civila u Stupnom Dolu kod Vareša

U Stupnom Dolu kod Vareša, u Bosni i Hercegovini, danas je obilježena 30. godišnjica stradanja 38 civila bošnjačke nacionalnosti koje su 23. oktobra 1993. godine ubili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane

KULTURA I UMJETNOST

Izložba ‘Pazi snajper!’ još jedna svjedodžba agresije na Bosnu i Hercegovinu

Paul Lowe, britanski fotograf koji je za vrijeme opsade Sarajeva napravio značajan doprinos dokumentiranju rata, večeras je u Historijskom muzeju otvorio multimedijalnu izložbu ”Pazi snajper!”. Izložba je još jedna svjedodžba