Prof. dr. Enver Imamović: KOME TREBA SAPUN I PARFEM

Prof. dr. Enver Imamović: KOME TREBA SAPUN I PARFEM

Piše prof. Enver Imamović

-Nedavna izjava visokog državnog funkcinera susjedne nam države da Bosni treba sapun a tek potom parfem, aludirajući da je Bosna toliko prljava da je ne može očistiti ma koji sapun i parfem, s pravom je izazvalo žestoku reakciju bosanskohercegovačke javnosti. To je još jednom pokazalo koliko većina današnjih političara na Balkanu slabo poznaju svoje prve komšije i njihovu zemlju, prije svega nas i našu BiH. Na znanje takvim, evo nekoliko podataka o sapunu i čistoči kada je Bosna, a i Hercegovina, u pitanju.

Prvo javno kupatilo u Sarajevu podignuto je davne 1462. godine, a u narednih pedesetak godina još njih šest. Ta kupatila se u Bosni zovu hamami. Bila su javna, a to znači dostupna svim građanima. To su ogromne, raskošne građevine s toplom i hladnom vodom, saunom, a onda dvoranom za odmor, druženje i razgovor uz kahvu i zuboreci vodoskok.

Pored javnih kupatila svaka muslimanska kuća je obavezno imala kućno kupatilo, što je u uskoj vezi s vjerskim propisima koji muslimanima nalažu apsolutnu čistoču prije obavljanja pet dnevnih molitivi i prije i poslije lijeganja sa ženom. Javna kupatila je imao svaki grad u BiH kao i kućna kupatila. Krleža je s time u vezi svojevremeno zapisao „Sarajevo je još prije 1400. i neke godine, dobilo prvi vodovd i kupatilo, a stotine godina nakon toga u Evropi su se još uvijek kupali i pralo u lavoru“.

Dalje: do austrijske okupacije 1878. godine u Sarajevu je bilo 186 javnih česama, a u središtvu grada (na Baščaršiji), imao je veliku javnu fontanu (sebilj) koji i danas postoji.

I nešto o školstvu i obrzovanju u Bosni. Sve do austrijske okupacije, samo u Sarajevu je bilo 180 mekteba (osnovnih škola) i 6 medresa a to su visoke i više škole ranga onovremenih fakulteta, u kojima su se izučavale i predavale kako vjerske tako i svjetovne nauke: osnove arapske gramatike i sintakse, logika, astronomija, retorika, geometrija, književne nauke, pravne nauke itd. Također je postojao je veliki broj javnih i privatnih biblioteka.

Oni koji daju kojekakve izjave o Bosni upućuju se da zavire malo u bogatu bibliografiju u kojoj mogu naći ama baš sve o Bosni, od njenog postanka do danas, pisana ne samo od bosanskohercegovačkih historičara nego i stranih na stranim jezicima, koji su dali veliki doprinos boljem poznavanju političke, privredne i kulturno-historijske prošlosti Bosne i Hercegovine.

Slika: Danasnji izgled javnog kupatila (hamama) Isa-bega Ishakovica u Sarajevu

Previous Odluka Okružnog suda u Banjaluci: Diploma direktora OSA-e nezakonito poništena
Next Herceg Novi: Otkrivene spomen-ploče Zuki Džumhuru i bosanskome kralju Tvrtku I Kotromaniću

You might also like

ŽIVOT

Bihać: U sevdahu Ahmet sa Dragicom obnovio Točak vodu u svojoj Brekovici

Ahmet Bajrić, poznati izvođač sevdalinke, zajedno sa suprugom Dragicom, obnovio je u rodnom naselju Brekovica u Bihaću vodu – Točak, sa kojom se, kako kaže, kao dijete kupao. Radi se

KULTURA I UMJETNOST

Dugogodišnja muzejska tradicija u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu

 Muzej Unsko-sanskog kantona (USK) pod tim imenom egzistira od 1996. godine, a objedinjuje mnogo ranije osnovane Regionalni muzej Pounja i Muzej “Prvog zasjedanja AVNOJ-a”. Ova ustanova je zapravo današnji čuvar

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Sedam decenija časopisa “Prilozi za orijentalnu filologiju”

Promocija “Sedam decenija časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju” održana je na Sarajevskom univerzitetu. Izdavač je Orijentalni institut, jedna od organizacionih jedinica Univerziteta, a “Prilozi za orijentalnu filologiju” najstariji univerzitetski časopis,