Rudnik srebra Vareš: Svjetlija budućnost za Bosnu i Hercegovinu?
Strateški metali ključni su za Evropsku uniju jer želi smanjiti svoju ovisnost o kineskim ili ruskim sirovinama. Međutim, vodeći rudarski projekt u Bosni i Hercegovini izaziva bijes među nekim stanovnicima.
Za nekoliko sedmica podzemni rudnik polimetala srebra Vareš u Bosni i Hercegovini trebao bi početi s punim radom. Srebro, zlato, olovo, cink, bakar, antimon i drugi metali tada se mogu ekstrahirati iz matičnih stijena.
Ovi strateški metali ključni su za Evropsku uniju jer nastoji smanjiti ovisnost o kineskim ili ruskim sirovinama.
Ali nevolje se miješaju. Ekološki aktivisti iz obližnjeg grada podnijeli su žalbu uredu Bernske konvencije Vijeća Evrope, tvrdeći da projekt ugrožava lokalnu biološku raznolikost i da će voda biti onečišćena planiranim rudarskim aktivnostima.
Euronews je poslao svog reportera Hansa von der Breliea u bosanske planine da provjeri što se događa.
U podzemlje: Rudnik srebra Vareš
Želim ući u ovaj vareški rudnik srebra, kojim upravlja rudarska kompanija Adriatic Metals iz Velike Britanije. Ali to je moguće samo uz uređaj za disanje u hitnim slučajevima i posebnu sigurnosnu obuku. Jimmy s Novog Zelanda vodi me u podzemlje. Ima 26 godina radnog iskustva u Australiji, Mongoliji, Indoneziji, Demokratskoj Republici Kongo i Burkini Faso. Sada je u Bosni i Hercegovini, radi za Adriatic Metals.
“Minerali su ovdje dobri za zemlju, a od koristi će teći i lokalnoj zajednici”, kaže Jimmy.
Svake godine iz podzemlja će se izvaditi 800.000 tona minerala. To je trenutno najveći rudarski projekt u Bosni i Hercegovini, koji predstavlja 25% direktnih stranih ulaganja u zemlji.
Imam dogovoren sastanak s geologom Markom. Njegov tim lovi blago kompanije. 29-godišnjak je analizirao stotine jezgri bušotine, od kojih je većina puna metala.
Prije godinu dana očekivao je pronaći oko 12 miliona tona rude. Ali njegovi početni izračuni bili su daleko od cilja. Zapravo, blago tamo dolje teško je 22,5 miliona tona, gotovo dvostruko više od onoga što je prvobitno vjerovao.
Marko Matić me vodi po laboratoriju. “Ovo je stijena domaćin mineralizacije ležišta Rupice u Varešu. Sadrži sulfite koji uključuju srebro, zlato, bakar, cink, olovo i antimon – s vrlo visokim sadržajem svakog elementa”, objašnjava.
Odgovor na evropsku potrebu za strateškim sirovinama?
Australijski glavni operativni direktor Matthew Hine ponosan je na svoju sjajnu novu tvornicu za preradu u kojoj će se predobrađivati koncentrati srebra, olova i cinka. Radnici su još uvijek zauzeti bojanjem cijevi jarko žutom i plavom bojom, fiksiranjem metalnih šipki i dovršavanjem sofisticiranog zatvorenog sistema za obradu vode.
Iskre od zavarivanja lete zrakom, usred zujanja glasova i teških mašina posvuda uokolo.
Rudnik je investicija vrijedna 200 miliona eura. Nakon što se rad pokrene, rudnik će doprinositi više od 2% bosanskom BDP-u. Početak je zakazan za početak 2024. godine.
“Vidimo da nedavno zakonodavstvo koje je EU donijela u vezi s internim nabavljanjem kritičnih sirovina prepoznaje potrebu da Evropa bude neovisna u osiguravanju vlastite budućnosti”, kaže mi Matthew Hine sa širokim osmijehom.
“Bosna i Hercegovina ima ogromnu ulogu u tome. Koncentrat koji proizvodimo, koji se isporučuje širom Evrope, sadrži sve metale koji su zaista važni u zelenoj i čistoj (energetskoj) tranziciji.”
Nekoliko kilometara dalje golemi željeznički most prelazi preko planinske šumske doline. Radnici uređuju željezničku prugu. Strateški metali iz Vareša potrebni su za energetsku tranziciju Evrope: za solarne ćelije, električna vozila, punionice i vjetroturbine.
Metalni koncentrati će se iz Vareša transportovati u izvoznu luku u Hrvatskoj. Zatim se otpremaju prema evropskim talionicama metala u Njemačkoj, Skandinaviji i drugim evropskim zemljama.
Geopolitički, bosanski rudnik savršeno odgovara naporima EU da osigura strateške sirovine. Bosna i Hercegovina želi postati članica Evropske unije. Obje strane nastoje ubrzati saradnju i uspostaviti tješnje privredne veze i poboljšati saobraćajnu povezanost.
Sve veća zabrinutost za okolinu
Planinski masiv dalje od rudnika, u susjednom gradu Kaknju, protestuje. Hajrija Čobo je profesorica engleskog jezika i studirala je ekološko pravo. Ona optužuje rudarsku kompaniju da se igra prljavih trikova sa studijama o okolišu i da je ovlastila institut sa sjedištem u Velikoj Britaniji koji navodno nema dozvolu za rad u Bosni i Hercegovini.
“Ova druga studija praktički je ilegalna u ovoj zemlji. Nije odobrena od strane nijednog tijela u ovoj zemlji”, rekla je za Euronews.
Hajrija Čobo podnijela je žalbu Vijeću Evrope, tačnije Sekretarijatu Bernske konvencije koje nadzire zaštitu bioraznolikosti.
Grade se sekundarne rudarske ceste. Drveće se siječe. Hajrija pokazuje na žuti građevinski stroj koji bučno puzi nizbrdo.
“Riječ je o radovima u koritu rijeke koja je zaštitna zona broj dva, gdje su takvi građevinski radovi strogo zabranjeni”, objašnjava ona. “I još uvijek to rade. Sve što rade dolazi mi u česme. Trebam li to piti?”
U stražnjem dijelu automobila ima nekoliko velikih plastičnih posuda. Ona poznaje netaknuti izvor vode gdje puni posude za svoju pitku vodu.
“Moja vlada ugrožava živote najmanje 40.000 ljudi u mom gradu”, kaže Hajrija. “Zarad profita za britansku kompaniju i par stotina ljudi koje treba zaposliti. Znate li kako se to zove? To je neokolonijalizam.”
Adriatic Metals negira krivnju
U svjetlu ovih optužbi, ured pravno obavezujuće Bernske konvencije traži od Vlade Bosne i Hercegovine da zasad obustavi rudarske aktivnosti dok se stvar ne raščisti. Od vlade se traži podnošenje službenog izvještaja Bernskoj konvenciji kako bi se razjasnilo ugrožava li rudnik bioraznolikost.
Voditeljica održivosti Adriatic Metalsa Vildana Mahmutović odbacuje sve optužbe.
“Vrlo je daleko od naših podzemnih rudarskih aktivnosti. Sve studije prilično su sigurne da postoji vodena barijera između tako da naše podzemne vode neće utjecati na ovu opskrbu vodom na suprotnoj strani brda”, rekla je za Euronews .
“Teških metala ima (u vodi), ali ispod graničnih vrijednosti i ono što je važno i ključno za reći je da mi to pratimo već tri godine, prije nego što smo krenuli s našim aktivnostima. Prisutnost teških metala u ovoj vodi je zapravo sama priroda Vareša.”
Nakon što je druga rudarska kompanija Rio Tinto bila prisiljena prekinuti projekt rudnika litija u susjednoj Srbiji usred velikih protesta, Adriatic Metals odlučuje se za drugačiji pristup.
Masivno ulažu u komunikaciju, transparentnost, blisku saradnju s lokalnim dionicima i strogu kontrolu onečišćenja, uključujući skupe, savremene programe zaštite okoliša.
Vildana Mahmutović mi pokazuje pogon za prečišćavanje vode u izgradnji.
“Ovo je prva flotacija prerađivačkog pogona u povijesti zemlje koja će imati recirkulaciju vode, na što smo jako ponosni. Razumijemo, iako nismo u Evropskoj uniji, želimo evropski rudnik slijedeći sve evropske zakone ili međunarodne konvencije […] Moguće je imati ‘zeleni rudnik’.”
Preokret u Varešu
Grad Vareš ima višestoljetnu rudarsku historiju. Doista, Rimljani su tražili – i pronašli – rudu u planinama koje okružuju grad.
Kada je regija bila dio Austro-Ugarskog carstva, industrijalizacija je pojačana. Ali danas su veličanstvene industrijske zgrade propale.
Ovdje je nekada živjelo 22.000 ljudi. Sada su brojke pale na oko 8.000. Raspad Jugoslavije, rat, borbe, masakri, raseljavanja i ekonomski pad ostavili su traga: napuštene zgrade, razbijene krovove i ceste s praznim kućama.
Ali Vareš opet doživljava uzlazni zaokret. Zahvaljujući novom rudniku općinski budžet je udvostručen. Konačno, novac je dostupan za hitno potrebnu infrastrukturu kao što su mostovi, gospodarenje otpadom, toplinska izolacija i obnova zgrada.
Nedavni dolazak novih porodica i povratnika muzika je za uši vareškog načelnika Zdravka Maroševića.
“Imali smo prošle godine jedan vrtić s 18 polaznika i jedva je ekonomski preživljavao. Prije nekoliko mjeseci već su imali četiri razreda i 60 djece, ali iduće bi godine broj upisa mogao ići i do 100 djece”, otkrio je.
“Ovo je jednostavno bio mrtav grad, a sada je živahan grad s poslovima, radom i redom.”
Srednja škola Vareš već tri godine nudi nastavu podzemnog rudarstva. Budući da rudarska firma zapošljava lokalno osoblje, školske vlasti i roditelji to vide kao pravu priliku za svoju djecu.
You might also like
Bosna i Hercegovina povećala ukupni izvoz
Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu 2016. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 2,3 milijarde konvertibilnih maraka (KM), što pokazuje da je izvoz uvećan za 38,8 miliona KM odnosno
Uspjeh projekta “BH korpa” Hoše marketa: Povećanje indeksa prodaje i do 100 posto
Nepuna dva mjeseca nakon predstavljanja “BH. korpe” Hoše komerc marketa u cilju dodatnog promoviranja domaćih brandova, interes potrošača je sve veći, a povećanje indeksa prodaje je 70 do čak 100
Obnovljena željeznička linija Podlugovi-Vareš
Svečanom vožnjom obilježeno je ponovno pokretanje željezničke linije Podlugovi-Vareš Majdan. Željeznička pruga duga 24 kilometra posljednji put je bila u upotrebi 1992. godine, a čišćenje i rekonstrukcija pruge povjerena je