Sarajlija preuzima jednu od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju cementa

Miljan Gutović je imenovan za glavnog izvršnog direktora Holcima od 1. maja 2024. Trenutno je regionalni direktor za Evropu i šef operativne izvrsnosti Grupe.

Gutović, državljanin Australije, član je Izvršnog odbora Grupe od 2018. godine. Bio je šef regije Bliski istok i Afrika, a zatim regije Evropa i operativna izvrsnost. Pod njegovim vodstvom, Holcim je ojačao svoje tržišne pozicije dok je isporučio vodeće marže u industriji i učinio dekarbonizaciju pokretačem profitabilnog rasta. 

Gutović je unapredio korišćenje obnovljive energije i alternativnih goriva u kompaniji; proširena niskougljična formulacija s inovativnim sirovinama niske emisije, kao što su kalcinirana glina i građevinski materijali za rušenje; ubrzana zelena mobilnost za poboljšanje efikasnosti i smanjenje ekološkog uticaja logistike; i primijenjene tehnologije sljedeće generacije, kao što su korištenje i skladištenje ugljika, kao i digitalizacija postrojenja. 

Gutović je diplomirao građevinarstvo i doktorirao inženjering na Tehnološkom univerzitetu u Sidneju. On je državljanin Australije i rođen je 1979. godine. 

Član je Upravnog odbora Globalnog udruženja za cement i beton, a prethodno je radio za specijalnu hemijsku kompaniju Sika AG na različitim rukovodećim pozicijama.

-Holcim je globalni lider u inovativnim i održivim građevinskim rješenjima s neto prodajom od 29,2 milijarde CHF u 2022. Kompanija ima 60.000 zaposlenika.

Financial Times detaljnije je analizirao ovaj potez.

-Izazov s kojim će se Australac rođen u Sarajevu suočiti od maja kao izvršni direktor švicarskog cementnog giganta Holcima bit će isti: smišljanje kako smanjiti ugljični otisak najšire konzumiranog umjetnog materijala bez promjene njegove fundamentalne prirode kao jeftino vezivno sredstvo. Nova uloga 44-godišnjaka u Holcimu, najvećem proizvođaču cementa izvan Kine, dolazi u trenutku kada švicarska grupacija pokušava da odvoji svoje poslovanje u Sjevernoj Americi sljedeće godine.  Infrastrukturni bum u SAD-u, podstaknut historijskim planom potrošnje od 1,5 biliona dolara predsjednika Joea Bidena, povećao je potražnju za građevinskim materijalom, podstičući cijene cementa. Holcim je osigurao rad na više od 100 infrastrukturnih projekata u SAD-u do 2026. godine, podstičući rast kompanije tamo.

Nastao spajanjem švicarskog Holcima i francuskog Lafargea prije skoro deset godina, Holcim je bio među grupama građevinskih materijala koje su pale u nemilost kod investitora koji su klimatski svjesniji. Oživljavanje infrastrukture u Sjedinjenim Državama koje je dovelo do odluke o podjelu poslovanja naglasilo je Holcimovu egzistencijalnu potrebu za dekarbonizacijom. Bez svog najbrže rastućeg poslovanja, koji je doprinio 11 milijardi dolara u neto prodaji, oko 40 posto grupacije, bogatstvo Holcima i Gutovića će biti napravljeno ili slomljeno zbog sporijeg rasta, ali s većom maržom poslovanja održivog cementa u Evropi. Gutović, koji je nadgledao poslovanje u Evropi posljednjih pet godina, takođe je predvodio inicijativu grupe za dekarbonizaciju. “Radimo na dekarbonizaciji Holcima, građevinske industrije, čineći naše gradove održivijim, a također pokrećemo kružnu izgradnju”, rekao je prošlog mjeseca na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

U tom cilju, kompanija je inovirala i promovirala proizvode s niskim udjelom ugljika, kao i rasprodaju neke od svojih zagađujućih osnovnih cementnih sredstava, posebno na tržištima u razvoju. U skladu sa svojom strategijom spajanja i preuzimanja koju je uspostavio Gutovićev prethodnik Jan Jenisch, Holcim je raspolagao imovinom u zemljama uključujući Brazil, Indoneziju i Ugandu. Prije dvije godine prodala je svoje poslovanje u Indiji za 10,5 milijardi dolara Adani grupi. Istovremeno, širi svoje poslovanje sa nižim emisijama ugljenika, prošle godine je preuzeo više od 20 kompanija. Jenisch, koji će ostati na mjestu predsjednika, angažovao je Gutovića u Holcim 2018. godine od švicarskog proizvođača hemikalija Sika, kojeg je odlazeći izvršni direktor ranije vodio. Očekuje se da će Gutović nastaviti da preusmjerava kompaniju, rekavši Bloombergu prošlog mjeseca da grupa razmatra 20 akvizicija ove godine. Neki rukovodioci industrije dovode u pitanje Holcimovu posvećenost dekarbonizaciji „cijele građevinske industrije“ kada njegova aktivnost spajanja i preuzimanja nije riješila ozloglašeni problem ugljičnog otiska s kojim se suočava cement koji je „teško ublažiti“. “Nastavak prodaje koje je Holcim napravio . . . navodi industriju na pitanje da li se povlače kao neka vrsta lidera u industriji [po pitanju klimatskih promjena],” rekao je Ian Riley, izvršni direktor Svjetske asocijacije za cement.

Holcimov plan dekarbonizacije odobrila je inicijativa Science Based Targets, arbitar korporativnih neto nula ciljeva. Ali sve dok industrija cementa ostaje jedan od najvećih zagađivača u svijetu, odgovorna za oko 8 posto emisija stakleničkih plinova, njeni čelnici će se suočiti s pozivima da krenu brže.  Unatoč skepticizmu oko njegovih tvrdnji o dekarbonizaciji u cijeloj industriji u nekim krugovima, Holcim razvija cementne proizvode s niskim udjelom ugljika, koji koriste zamjene za krečnjak i reciklira materijale poput šuta u cement. Takođe globalno ulaže u građevinske materijale koji manje zagađuju, uključujući krovne materijale koji reflektuju toplotu. Trajni problem je u tome što veliki dio otiska cementa dolazi od razgradnje krečnjaka kada se zagrije u peći, kako bi se stvorio klinker, ključni sastojak cementa. Postizanje neto nulte emisije do 2050. će se oslanjati na reapsorbciju dijela CO₂ koji se oslobađa u ovim procesima, za koje Holcim gradi postrojenja za hvatanje i korištenje ugljika uz podršku EU fondova. Glina je i dalje na dnevnom redu za Gutovića kao sastojak cementa sa manje ugljenika. Prošle godine je cementna grupa pokrenula, kako je rekla, prvu evropsku proizvodnu liniju “kalcinisane gline” za upotrebu u cementu.

Uprkos Gutovićevim naporima da preusmjeri Holcimovo poslovanje, teško će se izbjeći negativni uticaji naslijeđenog poslovanja. U tekućoj pravnoj tužbi pokrenutoj prošle godine protiv Holcima u švicarskom kantonu Zug, gdje je njegovo sjedište, stanovnici indonežanskog ostrva Pulau Pari pogođeni porastom poplavnih voda tražili su od Holcima da plati odštetu za troškove štete od vode i mjera zaštite od poplava. Holcim je odgovoran za 0,42 posto globalnih emisija fosilnih goriva i cementa u atmosferu od sredine 18. stoljeća, prema studiji istraživačke grupe Climate Accountability Institute. Kompanija je saopštila kada je slučaj podnijet da parnica usredsređena na jednu kompaniju nije “efikasan mehanizam za rešavanje globalne složenosti klimatskih akcija”. Čvrsto regulatorno okruženje u EU će Gutoviću pružiti vjetar u leđa, pružajući „jednake uslove za igru“, vjeruju čelnici Holcima. Brisel je u okviru svoje vodeće šeme trgovanja emisijama stavio visoku cijenu na industriju s intenzivnim ugljikom, uključujući cement i čelik, a od 2026. uvešće porez na ugljik na uvoznu robu koja najviše zagađuje. Novi izvršni direktor računa na vladine politike kao na „omogućavaju“ dekarbonizaciju. Govoreći u Davosu prošlog mjeseca, pozvao je na regulatorni okvir “kako bi se osiguralo brzo izvršenje i primjena tehnologija za hvatanje ugljika”, kao i “da se ubrza korištenje rješenja s niskim udjelom ugljika”.

(MiruhBosne/FT)