Schmidtov izvještaj UN-u: Ako ne odgovori međunarodna zajednica to može dovesti do poništavanja Sporazuma

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt Vijeću sigurnosti UN dostavio je svoj prvi izvještaj o provedbi Mirovnog sporazuma za BiH koji se odnosi na period od 16. aprila do 15. oktobra 2021. godine, prenose domaći mediji.

“Od pisanja ovog izvještaja, BiH se suočava sa najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda”, započeo je Schmidt ukupno 60. po redu izvještaj koji se odnosi na našu zemlju.

Prema njegovim riječima, uporni i ozbiljni izazovi osnovama Općeg okvirnog sporazuma za mir od vlasti entiteta RS-a, predvođene najvećom strankom SNSD-om, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje, već i regiona.

Ako ne odgovori međunarodna zajednica, navodi Schmidt, to može dovesti do poništavanja Sporazuma.

Ističe da je vrhunac eskalacije krize 2021. potez Dodika, kojeg naziva de facto liderom RS-a, iako entitet ima izabranog predsjednika, poziv entitetu na jednostrano povlačenje iz davno postignutih sporazuma o prijenosu entitetskih nadležnosti na državu u oblastima odbrane, indirektnih poreza i VSTV-a, te da entitet “vrati” ono za što tvrde da su uzurpirane ustavne nadležnosti u oblasti državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi.

Prema najavljenim planovima, piše dalje Schmidt, značilo bi to povlačenje pripadnika OS BiH iz RS-a, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriji RS-a i ponovno uspostavljanje Vojske RS-a od osoblja koje se povlači iz OS BiH. Potez je to, upozorava visoki predstavnik, koji bi sat vratio unazad 15 godina samo u oblasti reforme odbrane i još dalje u smislu izgradnje povjerenja i sigurnosti.

– To bi značilo i povlačenje entiteta iz UIO BiH, VSTV BiH, SIPA-e i OSA-e BiH, te mjere za sprječavanje tih institucija da djeluju na teritoriji RS-a – kaže se u izvještaju.

Ovakve poteze, objašnjava Schmidt, Dodik naziva povratkom na “izvorni Dejton”, te kaže da je i politički pogrešan naziv zasnovan na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH.

– U praksi, ova politika za cilj ima da poništi mnoge teško postignute reforme u posljednjih 26 godina, ne da bi se striktno pridržavala slova Dejtona, već radije da se vrati na situaciju koja je postojala na terenu prije Dejtona. Ukratko, Dodik želi da povuče RS iz ustavnog poretka uspostavljenog prema Aneksu 4 Općeg sporazuma za mir i da se odustane od civilne implementacije Sporazuma navedenog u Aneksu 10. Ovo je jednako otcjepljenju bez njegovog proglašenja – napominje Schmidt.

Ističe da bi jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što prema sadašnjim zakonima nije moguće prema ustavnom okviru, dovelo do kolapsa tih institucija, a na kraju potkopavaju sposobnost države da funkcionira i izvršava svoje ustavne odgovornosti.

“Malo prije završetka ovog izvještaja, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj – ‘nezavisna RS unutar dejtonske BiH’. Opozicione stranke u RS-u su napomenule da je ovo opasan put ne samo za BiH, nego i za RS, imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH i nemaju pravo da se odvoje od BiH”, piše u izvještaju.

Visoki predstavnik podsjeća da su državne institucije paralizovane od jula, što je posljedica blokada iz RS-a zbog donošenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida i ostalih ratnih zločina.

“Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS-a usvojile su Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika. Ovaj zakon odbija odluku visokog predstavnika od 22. jula i propisuje da se zakonodavstvo na državnom nivou neće primjenjivati u RS-u i obavezuje vlasti RS-a da ne sarađuju s institucijama BiH koje pokušavaju provesti zakone na državnom nivou. Ovo predstavlja konkretna kršenja aneksa 4 i 10 Dejtonskog sporazuma – piše Schmidt.

Schmidt ističe i da je Dodik izjavio kako te aktivnosti nemaju za cilj izazivanje sukoba, ali da je upozorio da će na svaki pokušaj intervencije državnih institucija biti odgovoreno silom. Također podsjeća na Dodikovu izjavu prema kojoj bi, ukoliko interveniše NATO, RS tražila i dobila pomoć od “prijatelja”, za koje tvrdi da su ga uvjerili na njihovu spremnost u tom pogledu.

Kao konačni tumač Općeg okvirnog sporazuma za mir, Schmidt navodi kako je njegova procjena da vlasti RS-a već ozbiljno krše Sporazum i da su spremne da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu.”Ukoliko neosporno uspiju u ovom poduhvatu, vlasti RS-a uspostavile bi novi ustavni i pravni okvir kojim bi RS izbacila iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH, što je sinonim za secesiju. Ignorisanje ili umanjivanje važnosti ovakvog stanja moglo bi imati opasne implikacije za region i šire – upozorava visoki predstavnik.

Naglašava da nisu samo vlasti entiteta RS problematične, s obzirom na to da tri pune godine od Općih izbora nije formirana nova Vlada FBiH zbog opstrukcija HDZ-a BiH. Schmidt također podsjeća da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao da se naredni Opći izbori ne mogu održati ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon.

Visoki predstavnik također je naveo da institucije BiH “potpuno stagniraju, uz najslabije rezultate Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu”.

Konstatuje i da uslovi iz Agende 5+2, čije je ispunjavanje neophodno za zatvaranje OHR-a, nisu ispunjeni zbog stalnih kriza i otvorenog odbacivanja nekoliko ciljeva.

“Povlačenje RS-a iz ustavnog poretka BiH imalo bi nekoliko neposrednih implikacija, pa i na Brčko Distrikt, trenutno jedino područje napretka u okviru Agende 5+2, imajući u vidu da je Distrikt kondominij između RS-a i Federacije i djeluje u okviru ustavnog poretka pod institucijama BiH, uključujući i one iz kojih je RS najavio povlačenje, a ne samo UIO na koju se Distrikt oslanja po pitanju prihoda.

Pod ovim okolnostima, Arbitražni sud za spor oko međuentitetske linije u Brčkom bi morao ocijeniti da li takve radnje RS-a predstavljaju ozbiljno nepoštivanje uvjeta Konačne odluke”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju se upozorava da je tekuća politička kriza počela tokom prethodnog izvještajnog perioda, već u februaru ove godine kada je NSRS reagovala na izvještaje o neminovnosti odlaska Valentina Inzka i imenovanja Schmidta usvajanjem zaključka kojim se poziva na predstavnika međunarodne zajednice da spriječe njegovo imenovanje. Spominje se i online kampanja “mirnog razlaza” koju je na proljeće promovisao SNSD.

Schmidt dalje podsjeća da je nakon toga u martu NSRS usvojila zaključke u kojim se politički akteri u FBiH pozivaju da se angažuju s RS-om kako bi razgovarali o budućnosti BiH, upozoravajući da bi, ukoliko se takvi razgovori ne materijaliziraju, ‘trebalo razgovarati o mirnom razlazu’.

“SNSD je 19. aprila pokrenuo online videokampanju koja promoviše i pokušaj normalizacije koncepta ‘mirnog raspada’ BiH”, piše Schmidt, te dodaje da je ubrzo nakon toga SNSD u NSRS dostavio svoju inicijativu za razgovore RS-a i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka za moguće rješenje za BiH, te s tim u vezi najavio formiranje pregovaračkog tima.

Visoki predstavnik u izvještaju dalje piše da je inicijativa nametnula stranačka pogrešna tumačenja Okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i tvrdnju da je BiH ‘nastala uz saglasnost RS-a i FBiH i tri konstitutivna naroda, i da samo uz saglasnost oba entiteta i konstitutivnih naroda može i postoji”, te da država BiH ‘ima ograničen i izveden suverenitet’, što odražava u svojim vanjskim odnosima.

“Inicijativa je ‘zahtijevala’ da institucije Federacije i dva konstitutivna naroda učestvuju u političkim raspravama o ‘povratku temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma’, jasno stavljajući do znanja da, ako se zahtjev ignoriše ili ishod nije na zadovoljstvo vlasti RS-a, RS ‘zadržava pravo da konačno odluči o svom budućem statusu'”, kaže Schmidt.

Dalje podsjeća da je NSRS ipak u maju usvojila inicijativu SNSD-a i odbila raniji poziv Inzka da NSRS ukine odlikovanja koja je 2016. dodijelila ratnim zločincima, uključujući Radovana Karadžića. NSRS je tada odbacila i bonske ovlasti, tvrdeći da visoki predstavnik nema mandat da ih koristi ili da diktira šta RS treba raditi.

“Iako se nadam da će se vlasti u potpunosti pridržavati Dejtonskog sporazuma i postići napredak na putu BiH ka integraciji u EU, što ostaje vanjskopolitički cilj definisan u brojnim odlukama koje su usvojile institucije BiH, ukoliko dođe do narušavanja mira i stabilnosti korištenje mog izvršnog mandata u skladu s dodatnim naporima međunarodne zajednice da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum ne smije biti isključeno”, jasan je Schmidt.

Između ostalog, u svom izvještaju među događaje koji su obilježili proteklih šest mjeseci u BiH izdvojio je aferu u vezi s korištenjem industrijskog kisika za liječenje pacijenata u entitetu RS.

Schmidt dalje upozorava da su šanse za nove podjele i sukobe vrlo realne, te poziva generalnog sekretara i članove Vijeća sigurnosti da obrate pažnju. Dalje ističe da je situacija eskalirala neposredno prije njegovog dolaska, odgovorom RS-a na odluku od 22. jula njegovog prethodnika koji je izmjenama Krivičnog zakona BiH sankcionirao poricanje genocida i veličanje zločina i zločinaca.

Potcrtava da je ova odluka djelomično ocijenjena neophodnom zbog sve glasnijeg poricanja genocida u Srebrenici od vlasti RS-a i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. To uključuje, kaže Schmidt, otvoreno hvaljenje komandanta Vojske RS-a Ratka Mladića kao heroja nakon potvrđivanja presude 8. juna kojom je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, i objavljivanje izvještaja komisije pod pokroviteljstvom Vlade RS-a u kojem se negira srebrenički genocid, nakon što je 2018. ukinuo izvještaj Vlade RS iz 2004. koji je barem priznao obim tog tragičnog događaja.

Ističe i da su zbog toga zvaničnici RS-a odbacili odluku visokog predstavnika i najavili da neće učestvovati u donošenju odluka u ključnim institucijama na državnom nivou dok se ona ne poništi.