“Tranzicija” i rast BDP-a: Bosna ispred Slovenije, Hrvatske, Srbije i Rusije

Branko Milanović, jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista i eksperata za pitanje nejednakosti, objavio je tvit u kojem se osvrnuo na “uspjehe tranzicije”. Njegova objava u osnovi sadrži grafikon s vrlo kratkim komentarom koji prikazuje prosječan rast bruto domaćeg proizvoda 25 država tzv. tranzicijskih zemalja koje su u drugoj polovini 90-ih godina prošloga vijeka krenule na put političko-ekonomske transformacije iz jednopartijskih sistema s dirigiranim gospodarstvima prema višestranačju i tržišnim ekonomijama.

Za početnu godinu mjerenja bivši glavni ekonomista Svjetske banke uzeo je 1985., jer nju smatra zadnjom godinom “konvencionalnog državnog socijalizma”.

Branko Milanović upozorava kako svi koji su kroz sve te godine imali sporiji rast od Bosne i Hercegovine (1,6 posto) ne samo da su gubitnici u odnosu na ostatak tranzicijskih zemalja koje su rasle vrlo brzo, nego brzinom privrednog rasta čak nisu uspjele dostizati tzv. Zapad. Milanović do zaključka dolazi tako što ekonomski rast razvijenijih zapadnih zemalja usklađuje sa stopom rasta populacije. Ukratko; trčali smo za Zapadom, ali kao da cupkamo u mjestu jedva se mičući prema naprijed, pišu hrv. mediji razočarani činjenicom da je Bosna ispred Hrvatske!

Drugim riječima, Milanović čak i za Sloveniju, kao i za Hrvatsku, tvrdi kako se od 1985. godine nije uspjela ekonomski približiti Zapadu. Prema njegovu mišljenju, najuspješnije zemlje tranzicije definitivno su zahvaljujući rastu Poljska, Albanija i Bjelorusija, dok su bukvalno tragični gubitnici Ukrajina i Tadžikistan. Ukrajina i Tadžikistan u 2021. završile su kao siromašnije zemlje nego što su to bile 1985. godine te se može zaključiti kako se njima tranzicija definitivno nije isplatila. Ta teza izazvat će, naravno, velike otpore pa i uzbunu u salonima zapadnih liberalnih demokratija, ali brojke su jednostavne, robusne i – ne lažu.

Štaviše, ako se uspjesi tranzicijskih država stave u odnos sa stopama globalnog rasta, koji je bio brži od zapadnog, onda ti uspjesi nisu uspjesi, nego i generalno gledajući – podbačaj. Naime, stopa prosječnog globalnog rasta usklađenoga za populaciju iznosila je u promatranom razdoblju 3,6 posto, a baš svi iz tranzicijske “porodice” imali su niže stope rasta. Naravno, globalan rast za sobom vuče Kina i s njom se teško porediti, ali Milanović čak tvrdi kako svi među tranzicijskim zemljama s rastom ispod 2,5 posto nisu popravili svoje pozicije u globalnim prihodima.