Turska postala ‘Turkiye’, ime modifikovala i Češka – BiH ili BOSNA!?

Turska postala ‘Turkiye’, ime modifikovala i Češka – BiH ili BOSNA!?

Turske vlasti odlučile su da rebrendiraju imidž zemlje u svijetu, a turska televizija TRT objavila je i zašto.

Ranije ovog mjeseca, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan objavio je priopćenje, mijenjajući međunarodno priznato ime zemlje iz “Turkey” u „Turkiye“, objasnila je ova televizija.

„Riječ ‘Turkiye’ reprezentira i izražava kulturu, civilizaciju i vrijednosti turske nacije na najbolji način“, stajalo je u priopćenju.

Promjena imena države nije tako rijetka pojava kao što se misli.

Nacionalno rebrendiranje može se dogoditi iz čitavog niza razloga, da se izdigne iznad klišea, predstavi se u pozitivnijem imidžu ili čak zbog politike.

TRT navodi primjere Holandije, koja je promijenila ime u Nizozemska, ili Makedonije, koja je odnedavno zbog spora sa Grčkom, postala Sjeverna Makedonija.

Iran je 1935. godine promijenio ime, koje je ranije glasilo Perzija.

‘Turquia’, ‘Turkiye’ i ‘Turkey’

Na turskom jeziku, zemlja se tove Turkiye. Ta država prihvatila je to ime nakon što je 1923. godine dobila nezavisnost od zapadnih okupatorskih sila.

Tokom stoljeća, Evropljani su je znali kao Otomansku državu, a onda su je poznavali pod mnogim varijacijama riječi „Turkiye“. Naziv koji se najviše zadržao bio je na latinskom „Turquia“, a sveprisutniji je bio „Turkey“.

Prema riječniku Cambridgea, riječ „turkey“ se definira kao „nešto što loše pada“, ili „glupa“ ili „smiješna osoba“.

Velika većina ljudi u Turskoj smatra da nazivanje zemlje prema njenoj lokalnoj varijaciji ima smisla i da je u skladu s ciljevima zemlje da odredi kako bi je drugi trebali identificirati.

U skladu s tim, nedavno objavljeno priopćenje je jasno navelo da će “u okviru jačanja brenda ‘Turkiye’, u svim vrstama aktivnosti i korespondencije, posebno u službenim odnosima s drugim državama i međunarodnim institucijama i organizacijama, biti korišten izraz ‘Türkiye’, umjesto izraza kao što su ‘Turkey’, ‘Turkei“, ‘Turquie’ i tako dalje“.

Tako, recimo, turska državna novinska agencija koja ima regionalno sjedište u Sarajevu, Tursku od prije nekoliko dana naziva “Republika Turkiye”, prenosi AJB.

I Češka je 2016. službeno promijenila međunarodni naziv iz Czech Republic u Czechia.

Bosna i Hercegovina ili Bosna…

Mnogi u našoj zemlji smatraju da trebamo koristiti ime Bosna, umjesto Bosna i Hercegovina. Zagovornici tog naziva pozivaju se na historiju i neutemeljenost stavljanja naziva jedne regije uz ime zemlje. U srednjem vijeku Hum, kasnije Hercegova zemlja, bio je dijelom Bosne. Kosače, vladari tog područja, bili su podložni bosanskom kralju. ‘Dobro Bošnjani’ pojavljuju se kao svjedoci i u kontekstu ugovora u kojima se spominje Hum i njegovi velikaši.

-U to vrijeme zemlja Bosna sastojala se od četiri dijela: prvi dio, sama pokrajina Bosna, prostirao se sve do rijeke Save, pa rijekom Savom do ušća Drine, pa rijekom Drinom do njenog izvora, a odatle do rijeke Neretve. Ovaj dio se zvao Uža Bosna ili Sjeverna Bosna. Drugi dio je novopazarsko područje, predio koji se nalazio između rijeke Drine, rijeke Zete i rijeke Ibra. Ovaj dio Bosne se zvao Istočna Bosna. Taj kraj spominje se i pod imenom Raška, prema rijeci Raškoj, koja kroz nju protječe. Kasnije se taj naziv izmijenio, pa je ta pokrajina nazvana Rasija.Treći dio je hercegovačko područje, koje je ograničeno rijekama: Neretvom, Zetom, Pivom i Trebišnjicom. Ovaj dio se još zvao: Gornja Bosna, Južna Bosna i Zahum, stoga što je kroz taj kraj protjecala rijeka Neretva, bio je nazivan i Nerenta. Četvrti dio je Krajina…, bilježi bosanski historičar iz 19. vijeka Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit.

Vještačko odvajanje ovog dijela naše zemlje od matice počelo je kada su osmanske vlasti 1833., zbog lojalnosti Carstvu i borbe protiv Gradaščevića i bosanske vojske, nagradile Rizvanbegoviće posebnim Hercegovačkim pašalukom.

Austrougarske vlasti nastavile se forsirati tu podjelu. U to vrijeme, primjera radi, imamo i ‘Trojednu Kraljevinu Hrvatska, Slavonija i Dalmacija’. Danas niko uz ime susjedne Hrvatske ne veže imena regija Dalmacije ili Slavonije.

Naziv Bosna i Hercegovina u našem govoru nije toliko uobičajen. Najčešće se izgovara Bosna – u svakodnevnom govoru, a u tom obliku ga nalazimo zapisanim u historijskim spisima, književnosti, našim sevdalinkama…. U posljednje vrijeme u javnom prostoru uporno se nameće skraćenica BiH. Čak se ista skraćenica forsira i prema vani, što djeluje više nego opskurno i neprepoznatljivo kada se upotrebljava u engleskom jeziku. Stranci preferiraju naziv Bosnia, dok lome jezik kada pokušavaju izgovoriti Herzegovina, tako da nerijetko ubace još jedno slovo te izgovaraju ‘Bosnia and Herzegovinia’.

Nedavno je pisac Marjan Hajnal u oštrom tonu napisao:

‘IZBIJTE TO “I” SEBI IZ GLAVE I GOVORA Šta vam i dokle će vam to značiti “Bosanci i Hercegovci”? Čitavo brdo tekstova napisao sam na temu negativne uloge razarajućeg masonskog implatanta zvanog bosansko vojvodstvo, tj. vatikansko-tursko-austrijsko-britanskog prirepka “i” Hercegovina. Izgovoriti Bosna “i” identično zvuči kao Njemačka i Bajern, čak i mnogo gore i rogobatnije. Ili, Španija i Baskija. Ili, Turska i Kurdistan. Ili, …. primjera takvih neprikladnosti moglo bi se naći bezbroj. Koliko još krvi nevinih treba pasti zbog jednog zloupotrijebljenog veznika, koji Bosnu povezuje sa njenim uništenjem i samouništenjem?’

(MiruhBosne)

Previous Član državnog Predsjedništva Džaferović u posjeti Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
Next Sve više povrataka u Bosnu! "Vratio sam se iz Njemačke, ne idem više nigdje"

You might also like

NAŠI DANI

Svaki bosanski političar koji je iskreno branio Bosnu i Hercegovinu označen je kao opasni ‘nacionalista’ i ‘islamski fundamentalista’

Narodni poslanik u državnom parlamentu dr. Denis Bećirović prisjetio se istaknutog bosanskohercegovačkog političara dr. Nijaza Durakovića i podsjetio kroz šta su prolazili svi probosanski političari… -Velikodržavne i hegemonističke politike koje

NAŠI DANI

Baton Dezitijatski iz Bosne – vođa na kojeg je Rimsko carstvo poslalo 190.000 vojnika

  Rimsko carstvo je poslalo 190.000 vojnika, skupljenih od Iraka do Nizozemske, da uguši Veliki ilirski ustanak koji je u Bosni vodio Baton Dezitijatski. Činjenica je da Bosna i Hercegovina

NAŠI DANI

Osvrt na kviz pitanje na televiziji ‘Nova BH’: Opšti bezobrazluk spram svjetske kulturne baštine

  Američko-pakistanski historičar Irfan Mirza osvrnuo se na postavljeno pitanje u kvizu televizije Nova BH (doskorašnji Pink). -U kviz emisiji na Nova BiH, naizgled bezazleno pitanje je postavljeno o stoljeću