Vrijedna porodica Fajković – Proizvedu 400 litara mlijeka dnevno: ‘Djeca su nam vrijedna, složni smo i to je ključ uspjeha’

Vrijedna porodica Fajković – Proizvedu 400 litara mlijeka dnevno: ‘Djeca su nam vrijedna, složni smo i to je ključ uspjeha’

Smajo i Seada Fajković, zajedno sa sinom Fadilom i uz angažovanje komšije Senada Ćolpe svakodnevno proizvedu i predaju na doradu više od 400 litara mlijeka ekstra klase.

Dubrave su oduvijek važile za selo sa najboljim proizvođačima mlijeka u Lijevče polju. Farma Smaje i Seade Fajković postala je prepoznatljiva po ustaljenoj proizvodnji od preko 400 litara mlijeka dnevno, te po urednosti i kvalitetu.

Seada Fajković kaže da se ljeti količina mlijeka znatno poveća, te da im je ova proizvodnja glavni izvor egzistencije. Uprkos čestim variranjima cijene mlijeka i kašnjenju premija Fajkovići se ne predomišljaju ni jednog trenutka. Neprestano ulažu u proizvodnju, održavaju visok nivo higijene, po čemu se svrstavaju u vodeće mljekare u Lijevče polju.


Senada na farmi

“Trenutno u štalama imamo 28 muznih krava, te više od 40 ostalih grla, krava pred telenjem, podmlatka i tovne junadi. Imamo svu potrebnu infrastrukturu i štale urađene po propisima, a i prostorije za prijem i čuvanje mlijeka do isporuke, te ostale prateće sadržaje”, kaže Seada.

Odnedavno promijenili otkupljivača mlijeka

Smajo je, dok smo obilazili farmu pripremao zemljište za nastavak sjetve kukuruza. Seada kaže da su promijenili otkupljivača mlijeka, te da je riječ o početku saradnje sa Mljekarskom industrijom iz Gradačca.

“Ponuđeni su nam daleko bolji uslovi od sadašnjih. Ni u jednom momentu cijena sirovog mlijeka ne bi trebala pasti ispod pola marke. Imamo mlijeko ekstra kvalitete, krave su nam u izuzetno dobroj kondiciji, zdrave i dobro hranjene. Uložili smo mnogo u kompletnu farmu i vrijeme je da osjetimo plodove svoga rada”, kaže Seada.

Smajo kaže da za potrebe farme sije 40 hektara zemljišta, uglavnom kukuruzom, krmnim biljem i ozimim žitaricama. Ovoga proljeća će zasijati 20 hektara kukuruza.

“Sjetva je prilično skupa, ali primijenjujem vrhunsku agrotehnologiju, pa dobar prinos opravda ulaganje. Po hektaru treba izdvojiti hiljadu maraka, što znači da mi samo za kukuruz treba 20 hiljada maraka. Uz to radim i na prihrani žitarica, pa je i tu potreban obrtni kapital. Ipak pronašli smo svoju računicu”, kaže Smajo.

Za četiri decenije od male štale do moderne farme

Fajkovići kažu da su sadašnje imanje ogromne vrijednosti započeli zajednički prije četrdesetak godina.

“Iz ove male štale smo i počeli, odavde su potekli prvi novci, zato i volim ovaj objekat. Uvijek smo imali kravu, djeca su nam vrijedna, složni smo i to je ključ uspjeha. Pomaže nam komšija Senad Ćolpa, koji je veoma vrijedan momak, koga bi poželjelo svako domaćinstvo”, kaže Seada.

Fajkovići godišnje proizvedu i isporuče mljekari više od 150 hiljada litara mlijeka i na desetine tona žive vage junadi . Istovremeno proizvedu i stotinjak tona kukuruza u zrnu, silažu, sijeno i stotinjak tona ozimih žitarica. Iako u Dubravama ima dvasesetak farmera poput njih, konkurencija im znatno pomaže. Zbog činjenice da vrijedni Dubravčani svakodnevno proizvedu i predaju na doradu i do deset hiljada litara mlijeka, zanimljivi su mljekarama i mogu pregovarati o povišici otkupne cijene. Upravo zbog toga je iz Dubrava prema Gradačcu i potekla rijeka mlijeka, piše agroklub.ba.

Previous Sarajlije uživale u vožnji replikom prvog električnog tramvaja
Next Vlada FBiH uvezuje staž za 101 radnika, riješena agonija šest radnica Borca iz Banovića

You might also like

Ekonomija/Biznis

Bosanac tuži Volkswagen i traži 750 miliona dolara odštete

Bosanski poduzetnik Nijaz Hastor, vlasnik firme za proizvodnju autodijelova Prevent, tužio je početkom sedmice njemačkog automobilskog giganta Volkswagen pod optužbom da narušava slobodu tržišnog natjecanja i zatražio odštetu u iznosu od

Ekonomija/Biznis

Prognoze s Harvarda: Bosnu očekuje najbrži razvoj među zemljama u tranziciji

Prema prognozama privrednog rasta koje objavljuju stručnjaci uglednog američkog univerziteta Harvard, Bosna i Hercegovina će ostvariti najveći rast do 2028. godine među tranzicijskim zemljama na kontinentu. Projekcije za Bosnu i

Ekonomija/Biznis

Predstavljena publikacija o pričama investitora iz bosanske dijaspore

Povodom Međunarodnog dana migracija te Dana investicija dijaspore, koji se 18. decembra obilježava i u okviru aktivnosti USAID projekta „Diaspora Invest“, danas je javnosti predstavljena publikacija „Priča o uspjehu ulaganja