Željku Jukiću 15 godina zatvora za zločine u Prozoru

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine osudilo je Željka Jukića na 15 godina zatvora zbog učešća u prisilnim nestancima, premlaćivanju, pljački i prisilnom premještanju civila sa područja općine Prozor 1993.

Jukić je proglašen krivim da je od jula do septembra 1993. godine, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), učestvovao u širokom i sistematičnom napadu protiv bošnjačkog civilnog stanovništva.

“Vijeće je izreklo kaznu od 15 godina zatvora cijeneći da je Jukić kriminalne radnje činio bez ljudske samilosti i prema žrtvama posebno osjetljive kategorije, kao što su žene, djeca i nemoćni, pa čak i prema svojim poznanicima i komšijama”, kazao je Miloš Babić, predsjedavajući Apelacionog vijeća.

Jukić je proglašen krivim za prisilni nestanak dva civila, koje je 3. augusta 1993. godine sa dvojicom pripadnika HVO-a izveo iz Srednjoškolskog centra u Prozoru, kao i još jednog civila, i odvezao ih na smetljište Duška kosa.

Nakon što ih je postrojio kraj strmine, kako je rekao sudija Babić, jedan od civila je skočio niz strminu i spasio se, a drugoj dvojici se od tada gubi svaki trag.

Presudom je utvrđeno da je Jukić iz Srednjoškolskog centra istog dana izveo još dvojicu zarobljenika, koji se od tada vode kao nestali, te da je u augustu 1992. u Ustirama u gepeku automobila vozio Kerima Terzića, kojem se od tada gubi trag.

Jukić je također proglašen krivim da je u julu 1993. godine, s drugim pripadnicima HVO-a, sprovodio civile Bošnjake iz Prozora u logor Dretelj, gdje ih je zlostavljao, te da je maltretirao i pljačkao civile iz sela Višnjani i Lapsunj.

On je osuđen i za tjeranje zarobljenih civila Bošnjaka da se međusobno tuku 28. augusta 1993. u selu Ustire, te da je civila Emira Kormana zlostavljao u Vatrogasnom domu u Prozoru tako što ga je pržio cigarom po obrazu, te mu upaljačem palio bradu.

Sudija Babić je rekao da je Apelaciono vijeće donijelo zaključak o Jukićevoj krivici na osnovu iskaza svjedoka Državnog tužilaštva, koji su, kako je dodao Babić, “govorili iskreno na način da nisu željeli neosnovano teretiti optuženog, usprkos teškim patnjama koje su preživjeli”.

“Postoje određene razlike u kazivanju svjedoka, ali imajući u vidu protok vremena, broj radnji i činjenicu da je ljudska percepcija različita, Vijeće smatra ove razlike opravdanim”, rekao je Babić.jukiću-x-godina-zatvora

Obrazlažući visinu kazne, on je kazao da je Vijeće kao olakšavajuće okolnosti cijenilo činjenicu da Jukić nije osuđivan, da se lijepo ponašao tokom suđenja, te da je 1993. bio mlad, a da je danas porodičan čovjek. Od otežavajućih okolnosti izdvojio je stepen krivice i ozbiljnost zločina.

Jukić je prvostepenom presudom u januaru prošle godine bio osuđen na 13 godina zatvora zbog učešća u prisilnom nestanku pet civila bošnjačke nacionalnosti, kao i zlostavljanju, pljačkanju i prisilnom premještanju stanovništva. Međutim, ova presuda je ukinuta i suđenje je obnovljeno u oktobru prošle godine.

U presudu je uračunato vrijeme koje je od kraja 2011. proveo u pritvoru.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.

(BIRN/mb)

Previous Crijep koji topi snijeg: Milion eura za još jednu bh. inovaciju i početak proizvodnje
Next Nakon 26 godina takmičenje u skijaškim skokovima na Igmanu

You might also like

NAŠI DANI

Srebrenica: Mladi Bošnjaci Zagreba i njihovi prijatelji iz RH posjetili Memorijalni centar

Pod sloganom ‘Da se nikad ne zaboravi’, mladi Bošnjaci grada Zagreba i njihovi prijatelji iz Hrvatske danas su posjetili Memorijalni centar. Ovo je šesnaesti po redu dolazak koji organizuje Vijeće

NAŠI DANI

Posmrtni ostaci 30 srebreničkih žrtava suzama i molitvama ispraćeni iz Visokog

Posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici, položenih na 30 tabuta, suzama i molitvama ispraćeni su jutros iz Visokog na put do svog posljednjeg počivališta, Memorijalnog centra u Potočarima, gdje će

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Na Korićanskim stijenama obilježena godišnjica ubistva dvije stotine logoraša

Dvije stotine ruža bačeno je s litice na lokalitetu Korićanskih stijena na Vlašiću, gdje je 21. augusta 1992. godine strijeljano najmanje 200 bošnjačkih i hrvatskih muškaraca, javlja AA. Muškarce, prethodno