Na Vratniku danas obilježena 78. godišnjica oslobođenje Sarajeva od fašizma

Na Vratniku danas obilježena 78. godišnjica oslobođenje Sarajeva od fašizma

Udruženje antifašista i boraca Narodnooslobodičkog rata Stari Grad prigodnim programom danas je obilježilo 78. godišnjicu od ulaska oslobodilačkih antifašističkih snaga 16. muslimanske brigade kroz Višegradsku kapiju i prolaska preko Vratnika do zgrade Vijećnice, te oslobođenje Sarajeva.

Program je počeo polaganjem cvijeća na spomen-obilježjima i to narodnom heroju Mustafi Dovadžiji, a zatim i vratničkim borcima Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995, koja se nalaze u krugu Vatrogasnog društva „Vratnik“. Cvijeće je zatim položeno i ispod spomen ploče na Višegradskoj kapiji. Upravo su na tom mjestu prije 78 godina ušle prve partizanske jedinice i počele oslobađanje grada, koje je okončano 06. aprila 1945. godine.

Poručeno: Fašizam nažalost živi i dalje, samo u drugom obliku

Nakon polaganja cvijeća, upriličen je svečani program u prostorijama Mjesne zajednice Vratnik gdje se prisutnima obratio predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Seid Škaljić. „Vratnik je posebno mjesto za Bosnu i Hercegovinu i grad Sarajevo. Ovaj 5. april u Sarajevu se pamti zbog više razloga, jedan se desio 1945., a drugi 1992. godine. Te 1945. smo se oslobodili od fašizma, ali fašizam nikad ne spava, on je i danas prisutan, mijenja svoje lice i način djelovanja. Međutim ideja je ista, uništiti ono što je dobro. Jako je važno da se obilježavaju ovi datumi, da se ne zaboravi borba protiv fašizma, koja i dalje traje“, poručio je predsjedavajući Škaljić.

Predsjedavajući Škaljić predvodio je danas delegaciju Općine Stari Grad na obilježavanju ovog značajnog datuma, a činili su je i pomoćnica načelnika za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu Elma Novalija, pomoćnik načelnika za investicije i komunalne poslove Adis Hadžović i vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Željko Ler.

U ime organizatora, obratila se predsjednica Udruženja antifašista i boraca NOR-a Stari Grad Enisa Čomić. Ona je predstavila historijske činjenice tog presudnog 05.aprila 1945. godine. “Borbe za oslobođenje Sarajeva vodile su se od 02. marta 1945. godine, a u njima je učestvovalo oko 140.000 vojnika Jugoslovenske armije pod vodstvom Maršala Tita.

Pobjednička jedinica 16. muslimanske brigade imala je za cilj djelovati na putnom pravcu Mokro-Hreša-Vasin Han pa sve do Baščaršije. Po dolasku, ispred Vijećnice, oko 17:00 sati, njemačka vojska pružila je žestok otpor. Nekad oko 02:00 sata iza ponoći 06. aprila 1945. godine, oslobođen je taj centralni sarajevski lokalitet na kojem je istaknuta pobjednička zastava”, rekla je predsjednica Čomić.

Pored organizatora, članova Udruženja antifašista i boraca NOR-a Stari Grad i Kantona Sarajevo, današnjem obilježavaju su prisustvovali i gosti iz antifašističkih udruženja iz drugih dijelova BiH i regiona – saopćili su iz Općine Stari Grad.

Previous Lendo o novoj vladi i sastanku sa Šmitom: Ponovio sam činjenicu da je neophodno taj proces voditi isključivo u okviru Ustava
Next Izdvojeno mišljenje sudije Perića: Novalić nije radio ništa što bi prevazilazilo ovlaštenja premijera.. Nije radio ništa što nisu radili premijeri svih zemalja u vrijeme epidemije

You might also like

NAŠI DANI

Grlić Radman u Berlinu o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je u subotu u Berlinu gdje učestvuje na dvodnevnom sastanaku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a da će na tom sastanku “posebno istaknuti

NAŠI DANI

Prva zvanična posjeta novog gradonačelnika Istanbula: Imamoglu u Sarajevu

U zvaničnoj posjeti Kantonu Sarajevo boravi gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu. Brojna delegaciju najvećeg turskog grada susrela se danas sa članovima Vlade Kantona. “Mi smo ponosni domaćini gradonačelniku Istanbula Ekremu Imamoglu

HISTORIJA

Pismo fra Antuna Kneževića pisano 1885. austrougarskim upraviteljima Bosne

  “Zadnjeg vremena pripisali su se glasovi, a i novine – osobito susjedne – trubile su pried cielim svietom o budućoj sudbini Bosne, i Bošnjaka. Neka naša bratija zahtijevaše nek