487 godina sarajevske Gazi Husrev-begove medrese

487 godina sarajevske Gazi Husrev-begove medrese

Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu 8. januara obilježava 487 godina neprekidnog rada i jedna je od najstarijih odgojno-obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu.

Ova medresa jedina je odgojno-obrazovna institucija na prostoru bivše Jugoslavije koja se može pohvaliti s 487 godina neprekidnog rada, a posebnom je čini to što, i uprkos nekoliko ratova koji su zahvatili Bosnu i Hercegovinu kroz skoro pet stoljeća, ona nije prestala postojati.

U medresi koju su na Baščaršiji, u samom srcu Sarajeva, izgradili majstori dovedeni iz Dubrovnika, održava se nastava iz religijskih i naučnih predmeta.

Gazi Husrev-begova medresa nije zatvarala vrata učenicima u Sarajevu čak ni tokom opsade grada i agresije na Bosnu i Hercgovinu u periodu 1992-1995.

– Maturanti studiraju i rade u svim dijelovima svijeta –

Mensur Kerla, pomoćnik direktora Medrese, kazao je da je Medresa kroz historiju prošla različite periode, različite društveno-političke sisteme.

“I možemo kazati da je našla načina da odolijeva vremenu, da se prilagođava zahtjevima i potrebama društva i, mogao bih kazati, da se medresa saživjela sa Bosnom i Hercegovinom i njenim narodima te je višestoljetnim kontinuiranim djelovanjem podarila Bosni i Hercegovini i širem području najbolje kadrove.”

Istakao je da je Medresa bila svjedok Prvog i Drugog svjetskog rata i posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995.

“Gazi Husrev-begova medresa je posebno prepoznatljiva po svojim maturantima. Mi smo ponosni na njih i možemo kazati da ih trenutno ima u svim dijelovima svijeta”, kazao je Kerla koji se također školovao u ovoj medresi 2000-ih godina.

“Medresa je škola koja se živi i ostavi najljepše utiske na vas. Najljepša i najprisnija prijateljstva koja imam u svom životu desila su se u medresi”, rekao je.

Istakao je da je Gazi Husrev-begova medresa od osnivanja 1537. godine dala na hiljade maturanata, a da će ove godine medresu završiti 112 učenika.​​​​​​​

– Reprezentativan objekat u srcu grada –

Medresa je utemeljena na osnovama Gazi Husrev-begove vakufname iz 1537. godine. Vakufnama Gazi Husrev-bega čini trajnu osnovu organizacije i rada Gazi Husrev-begove medrese.

Proteklih godina uradili su pregled koji je pokazao da svršenici Gazi Husrev-begove medrese studiraju u 15 država na desetinama univerziteta, među kojima su i oni najprestižniji u svijetu.

Gazi Husrev-begova medresu je 8. januara 1537. godine utemeljio Gazi Husrev-beg. Zgrada Gazi Husrev-begove medrese osmišljena je kao polivalentan i reprezentativan objekat u kome je centralno mjesto dato prostoru za nastavu (dershana), a nizovima krilnih prostorija namijenjen rezidencijalni karakter.

Danas medresu pohađaju učenici osam muških i osam ženskih odjeljenja, iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i njene dijaspore. Program Gazi Husrev-begove medrese, od njenog utemeljenja do danas, bio je model prema kome su se radili programi drugih sličnih škola. Koncipiran tako da uključuje izučavanje tradicionalnih i racionalnih nauka, omogućavao je učenicima da stiču teološka, filozofska, pravna, filološka i egzaktna znanja.

Gazi Husrev-begova medresa spada među najstarije odgojno-obrazovne institucije u Evropi.

Previous ZABRANJENA EMISIJA: Ne plaše se Vučića, ali Čović je malo teži zalogaj
Next Protestna šetnja ‘Svi za Bosnu, Bosna, za sve’ - ‘Kralju Tvrtko, mi ti se kunemo da Bosnu izdati nećemo’

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Uzeirbegovića konak, Maglaj

Uzeirbegovića konak je stambeni objekat bogate maglajske porodice Uzeirbegovića, kojeg je sagradio Salihbeg Uzeirbegović oko 1875. godine. Objekat dispozicijom odgovara objektima nastalim u prelaznom periodu između osmanske – orijentalne arhitekture

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Enver Čolaković: ĐERZELEZU ALE

Enver Čolakovic je najbolji poeta i pisac Bosne. Autor legendarne Legende o Ali-paši, Lokljana, Malog Svijeta, Knjige Majci, Meluna i drugih romana.  Pisac u dnevničkim zapisima poručuje: “Isplati se čitav

BAŠTINA

Saraji bega Resulbegovića – zamak neponovljivosti

Ako su jednog čovjeka prognali iz grada, samo zbog toga što ima drukčije ime ili uvjerenja po kojim postoji na ovom svijetu, onda se zna „koliko je sati“ i da