Uzeirbegovića konak, Maglaj

Uzeirbegovića konak, Maglaj

Uzeirbegovića konak je stambeni objekat bogate maglajske porodice Uzeirbegovića, kojeg je sagradio Salihbeg Uzeirbegović oko 1875. godine.

Objekat dispozicijom odgovara objektima nastalim u prelaznom periodu između osmanske – orijentalne arhitekture i austrijske – zapadnoevropske. Prema tlocrtnoj koncepciji, Uzeirbegovića konak je objekt složene osnove sa vrlo čistim oblicima koji karakteriziraju gradsku stambenu arhitekturu manjih gradova, poput Travnika, Tešnja ili Jajca.

Kao i kod ostalih kuća ovoga tipa, i ovdje je spratna etaža urađena od lakih materijala, dok su podrum i prizemlje, koji su u neposrednom kontaktu sa terenom, urađeni su od čvrstoga građevinskoga materijala, odnosno kamena sa krečnim malterom kao vezivnim sredstvom. Vanjski izgled i pad krova karakterističan je za ovaj dio Bosne i Hercegovine. Primijenjen je veliki nagib, što je logično, imajući u vidu klimatske karakteristike podneblja, sa obilnim snijegom; originalan pokrov je bio od šindre.

Konstrukcija krova je modificirana kosa stolica na krovnim gredama i potpuno je odvojena od stropne konstrukcije sprata, sa pokrovom od biber crijepa smeđe boje. U periodu 1996-2001 godine, poduzimani su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, tako da je objekat u dobrom stanju, kako u eksterijeru tako i u enterijeru.

  • Historijska građevina – Uzeirbegovića konak u Maglaju proglašena je, 2006. godine, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Previous Ahmetović o pozivu Grujičića: ‘95. su pozivali poštene Bošnjake, nisu preživjeli
Next Grad Sarajevo dao podršku revitalizaciji Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Iz riznica Zemaljskog muzeja: Srednjovjekovna bosanska historija (Foto)

Stalno postavljena na Odjeljenju za arheologiju, izložba Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku smještena je u tri sale. U predvorju su izložene historijske karte postanka i promjena granica srednjovjekovne bosanske države

HISTORIJA

Uređen prostor sa sarkofagom kralja Stjepana Tomaševića

Franjevački samostan Sv. Luke u Jajcu prije tri godine (2018.) otvorio je tri nove muzejske postavke: etnološku, arheološku i sakralnu. U sklopu muzeja koji je prvi put za javnost otvoren

BH RAZGLEDNICA

NEW YORK PA SEMIZOVAC: Prva sijalica u Bosni i Hercegovini

Kada su, svojevremeno, Sarajlije kretale u ovo vogošćansko naselje govorili su: “Idemo u Semizovac na more”. Zelenilo je krasilo ovu ekološku oazu. Mjesta za kupanje na rijeci Bosni, na njenom