U Sarajevu u 77. godini preminuo profesor Enes Duraković

Enes Duraković, jedan od najznačajnijih historičara bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, preminuo je u 77. godini života.

Vijest da je Duraković preminuo, na Facebooku je potvrdio Esad Džudžo, osnivač i direktor Centra za bošnjačke studije.

Duraković je rođen 1947. godine u Polju kod Dervente.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je završio i Postidplomski studij. Doktorirao je na istom fakultetu na kojem je do odlaska u penziju 2012. godine bio redovni profesor na Odsjeku za književnost naroda Bosne i Hercegovine.

Bio je jedan od obnovitelja KDM Preporod, član Izvršnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, predsjedavajući plenarne sjednice Prvog bošnjačkog sabora, zamjenik, a potom ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Bosne i Hercegovine.

Pored vlastitog naučnog istraživanja i rada, posebno treba istaći akademski rad Enesa Durakovića na Filozofskom fakultetu, na kojem je naučno i pedagoški odgojio brojne generacije mlađih istraživača, zatim rad na uredničkim poslovima u časopisima Lica, Život i Pregled, rad na obnovi Kulturne zajednice Bošnjaka “Preporod”, urednički rad u izdavačkim kućama “Preporod”, “Alef” i “Sarajevo-Publishing”, te rad u redakcijama izdavačkih kuća “Svjetlost” i “Veselin Masleša”.

Bogata akademska karijera

Prve knjige Enesa Durakovića, kao i brojni članci, rezultat su pomnog analitičkog izučavanja pjesničkih opusa dvojice autora bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti: Maka Dizdara i Skendera Kulenovića.

Riječ je o monografskim studijama Govor i šutnja tajanstva – pjesničko djelo Maka Dizdara iz 1979. i Pjesništvo Skendera Kulenovića iz 1983. godine, unutar kojih je Duraković različitim postupcima čitanja osvijetlio cjeline poetskih opusa i otvorio mogućnosti kasnijih, novijih iščitavanja njihove poezije.

Već 1988. godine pojavljuje se Durakovićeva knjiga Riječ i svijet: studije i eseji o bosanskohercegovačkim pjesnicima XX vijeka, za koju je kritika kazala da je u isto vrijeme i antologija, i udžbenik, i naučna knjiga. Riječ i svijet sadrži obimne studije o pjesnicima Aleksi Šantiću, Jovanu Dučiću, Musi Ćazimu Ćatiću, Antunu Branku Šimiću, Hamzi Humi, Nikoli Šopu, Skenderu Kulenoviću, Maku Dizdaru i Anđelku Vuletiću.

Hronološki slijede knjige Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti iz 2003, Arka riječi iz 2006, te Obzori bošnjačke književnosti iz 2012. godine.

Posebno je važna u Durakovićevom opusu studija Obzori bošnjačke književnosti. Ona je “rezultat dugogodišnjeg iskustva u istraživanju pojedinačnih književnih opusa, proučavanju bošnjačke književnosti, njene historije i unutarnje dinamike kao i borbe za njeno etabliranje u široj južnoslavenskoj zajednici”.

Izvor: AJB/Agencije