Bosanski ćilim – vrijedna kulturna baština u kojoj je utkana simbolika života

Bosanski ćilim – vrijedna kulturna baština u kojoj je utkana simbolika života

Današnja emisija “Zapis” Radio Televizije Crne Gore, govori o Bosanskom ćilimu.

Ekipa nacionalne televizije iz bosanskog najbližeg susjedstva bila je u Sarajevu i pored ateljea umjetnice Amile Smajović, koja je doktorirala na komunikaciji preko ćilima, obišla je i Baščaršiju gdje je snimila neke od rijetkih ćilima.

‘Nedavno je otvorena izložba u Zemaljskom muzeju o paleolitu, i tu se našao mali razboj za tkanje. Dakle, prvi put zvanično imamo potvrdu da su se tehnike tkanja poznavale u doba neolita’ – govori Smajlović o dalekoj tradiciji koju baštinimo.

-Amilina pretpostavka je da su se geometrijski oblici nalazili kako na keramičkim predmetima, tako i na tkaninama.

Prvi pomen bosanskog ćilima, ponjave ili tepiha bio je u dubrovačkim arhivima u 14. vijeku, a tkalački centri su bili u Rogatici, Čajniču i Sarajevu.

Previous U Novom Pazaru održana Javna tribina „Bosanski jezik i školstvo“
Next Ramazanska poruka reisul-uleme: Neka se vidi da postite, otvorite srca ramazanskoj milosti

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Zaljubljenik u tradiciju i običaje: Mladi Cazinjanin otvara Muzej starina

Mladi Hasan Keranić iz Cazina veliki zaljubljenik u tradiciju i bh. običaje. Njegova je misija, kaže, skupljati starine kako bi ih očuvao i prenio na sljedeće generacije. Ovo neobično interesovanje

TURIZAM

Posjeta ”Titovom bunkeru“ u Konjicu – koštao 4,6 milijardi dolara (Video)

Atomska ratna komanda, također poznata kao ARK ili “Titov bunker” bivši je nuklearni bunker i vojni komandni centar koji se nalazi u blizini Konjica, u Bosni i Hercegovini. Napravljen da

BH RAZGLEDNICA

Uzeirbegovića konak, Maglaj

Uzeirbegovića konak je stambeni objekat bogate maglajske porodice Uzeirbegovića, kojeg je sagradio Salihbeg Uzeirbegović oko 1875. godine. Objekat dispozicijom odgovara objektima nastalim u prelaznom periodu između osmanske – orijentalne arhitekture