Vrijedan projekat prepisa Kur’ana Časnog na Brajevo pismo 

Vrijedan projekat prepisa Kur’ana Časnog na Brajevo pismo 

U četvrtak, 14. marta ove godine, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović primio je Salkana Delića i učesnike projekta prepisa Kur’ana na Brajevo pismo. U Bosni i Hercegovini postoji prepis prevoda Kur’ana na bosanski jezik na Brajevom pismu.

Profesor islamske vjeronauke Salkan Delić od rođenja je slijep. Završio je Behram-begovu medresu i Islamski pedagoški fakultet u Zenici. Inicijator je i u najvećoj mjeri realizator ovog vrijednog posla. U tome mu je pomogla i grupa imama medžlisa Tuzla i Srebrenik Nihad-ef. Ibrišević, Safet-ef. Esmić, hfz. Eldar-ef. Ćatibušić, Alija-ef. Mehmedović, Semir-ef. Bećirović i mr. Mirsad-ef. Djedović i Šemso Zakomac.

Mutija Fazlović se posebno zahvalio Salkanu Deliću na uloženom trudu na ovom planu, ali i na entuzijazmu i pregnućima koja pokazuje u svakodnevnom životu. Naglasio je važnu ulogu imamima koji su mu bili podrška na putu rješavanja za njega veoma važnog pitanja, učenja Kur’an Časnog te njihovu spremnost da učestvuju u daljoj fazi ovog projekta.

Prijemu je prisustvovao rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog dr. Mensur Husić.

Previous Najstarija fojnička džamija ima tri imena, a obnovljena je djevojačkim mirazom
Next  Subotnja ”špica” na ulicama Sarajeva

You might also like

HISTORIJA

Knjiga “Kotromanići: stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni”

Centar za historijska istraživanja (CeHIS) Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta objavio je (u mjesecu martu) knjigu Kotromanići: stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni autora prof. dr. Emira Filipovića, vanrednog

DUHOVNOST

Najdraži gost kuca na vrata

U petak, 1. aprila 2022. godine, sa zalaskom Sunca nastupa ramazan 1443. god. po H. Tu noć se klanja prva teravija a prvi dan posta je u subotu, 2. aprila

HISTORIJA

Predstavljeno djelo “Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne” (VIDEO)

Djelo od tri toma „Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne“ autora Esada Kurtovića, profesora na Filozofskom fakultetu, predstavljeno je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.