Kako se šila prva zastava sa ljiljanima

Zlatni ljiljani… Simbol otpora, borbe, stradanja, ali i pobjede golorukog bosanskohercegovačkog naroda protiv vojne sile JNA i domaćih izdajnika. Pod ovom zastavom je nakon strahovitog četverogodišnjeg rata, izvojevana krvava, ali zaslužena pobjeda, što je spasilo BiH od nestanka. To i jeste razlog zašto su oni ušli duboko u srca svih kojima je BiH jedina domovina i što se prema njima odnose s toliko ljubavi i emocija.

Piše: Ediba RIZVANBEGOVIĆ, Faktor.ba

Zastava sa ljiljanima i grb Republike BiH zvanično su usvojeni  4. maja, 1992. godine, a 22. maja 1992. zastava je zvanično predstavljena ispred zgrade UN-a u New Yorku. Kako je došlo do ideje da se baš ljiljani nađu na zastavi ispričao nam je historičar Enver Imamović, autor državnih i vojnih obilježja Republike BiH.

Grb sa šest ljiljana

-Kada je 1990-ih raspad Jugoslavije već bio jasan, pojedine republike su se počele osamostavljivati. Došao je red i na BiH. Ja sam u to vrijeme kao historičar imao seriju članaka o BiH, i znao sam da će se na Skupštini raspravljati pitanje državnih obilježja, tako da sam u dogovoru sa novinarima dogovorio članak o obilježjima u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Dogovorili smo se da taj članak izađe na dan zasjedanja Skupštine – započinje priču Imamović.

Pročitavši tekst u novinama, zastupnici su nakon Skupštine od profesora tražili da formira komisiju stručnjaka koji će dati prijedlog novih državnih obilježja.

-U komisiji su bili i Hrvati i Srbi i Bošnjaci. Završili smo i prijedlog predali Parlamentu BiH. Tokom rasprave bilo je prijedloga, posebno su Bošnjaci predlagali da bude zelene boje, s čim se nisam složio. Rekao sam da nije uredu da se stavi neko vjersko obilježje, križ ili polumjesec, već da mora biti nešto neutralno, i da smo se mi u komisiji opredijelili da to bude neko historijsko obilježje. Međutim, počeo je rat i na tome je ostalo – priča nam profesor.

Budući da su Imamovićeve kolege s kojima je radio na projektu tokom rata napustile BiH, a da se pitanje oko zastave nije definisalo, na sebe je preuzeo obavezu.

-Kada je uveliko počeo rat, kažem ja Ganiću: ‘Evo puca se po gradu imate li vi kakva obilježja?’ I, tada sam im ja predao obilježja. Zastava se zasnivala na onoj iz srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanića – bijela zastava, s grbom u sredini. Grb je bio replika grba prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i predstavlja zlatno obrubljeni plavi štit sa kosom linijom i šest zlatnih ljiljana. Prihvaćena je u Predsjedništvu BiH – govori Imamović dodajući da je predložio i da vojna obilježja, grb s dva mača, budu ista, što je i prihvaćeno.

– Ti simboli su bili zvanični simboli države šest godina, te kao takvi oni predstavljaju sliku jednog vremena – objašnjava nam on.

 Sašio prvu zastavu

Profesor Imamović se sjeća i prve tri zastave koje je zajedno sa dizajnerom Zvonkom Bebekom sašio u jednom podrumu na Gorici u Sarajevu.

-Nismo imali platno za zastavu. Našli smo neku svilu i od nje napravili veliku, i dvije male zastavice koje sam stavio na rahmetli Izetbegovićev stol. Velika zastava je nakon 15 dana bila sva izrešetana. Skinuo sam je i odnio u Zemaljski muzej. Kao takva, obišla je čitavu Evropu – prisjeća se Imamović.

O porijeklu i značenju ljiljana profesor Imamović ponudio je odgovore kroz mnoga svoja istraživačka djela. Kako kaže, teško je reći ko je od koga preuzeo ljiljan, ali je sigurno da je on univerzalni znak raznih naroda i zemalja na širim geografskim prostorima kroz razdoblje od nekoliko hiljada godina.

-Ljiljan je u srednjovjekovnoj Evropi bio veoma raširen, a nalazimo na grbovima i zastavama brojnih dinastija i feudalaca, kako u Francuskoj tako i u Španiji, Engleskoj, Mađarskoj, Italiji. Zove se čak i cvijet djevice Marije. Susreće se u umjetnosti Krete u Grčkoj,  u egipatskoj umjetnosti, a u 6. i 7. stoljeću imamo ga u crkvenoj umjetnosti u bazilikama. U muzeju grada Sarajeva sam pronašao jednu posudu koja je iskopana u ruševinama rimske zgrade prije 2.500 godina. To je najstariji znak ljiljana u BiH – zaključuje on.