Gračaničko keranje: Nepriznato blago Bosne i Hercegovine (FOTO)

Jedinstvenim radovima od čipke i kere danas su se u Bosanskom kulturnom centru Tuzla predstavile gračaničke žene koje stoljećima, pomoću igle i tankog konca, njeguju vještinu keranja.

Iako je svijet prepoznao vrijednost ovih radova, članice Udruženja Gračaničko keranje usamljene su u borbi da se ova vještina, koja se prenosi s koljena na koljeno, zaštiti i uvrsti na UNESCO-ovu listu.

– Izložbe su uvijek posebne, žive i različite, a nikad ipak monotone. Predstavljamo nove stvari i prilagođavamo ih savremenom životu, kako bismo ručni rad uklopili i prilagodili modernim, mlađim generacijama, mada većina, bez obzira na starosnu dob, zna i cijeni ovu vrstu ručnih radova – izjavila je za Anadolu Agency (AA) Azemina Ahmedbegović, predsjednica Udruženja Gračaničko keranje, koje okuplja 200 bosanskih žena, čije vrijedne ruke strpljivo keraju metre unikatnih radova.

Za keranje stolnjaka dužine jednog metra potrebno je između dva do tri mjeseca. Navodi da je teško definisati koliko vremenski traje izrada jednog predmeta ali i odrediti konačnu cijenu.

– Sve zavisi od mustre i debljine konca, a cijena stolnjaka dužine jednog metra je između 300 i 400 KM. Inače, najveći urađeni stolnjak dvije žene radile su godinu dana. Bio je dug četiri metra i rađen je prema narudžbi, kao poklon za jednu porodicu u Dubaiju – kazala je Ahmedbegović, dodajući da je bio veoma skup.

Govoreći o vještini keranja, sagovornica AA naglasila je da je riječ o umjetnosti u kojoj greške nisu dozvoljene. Kaže da je osim koncentracije i strpljenja, prilikom keranja neophodna preciznost i nepogrešivost te da rad sa šivećom iglom i koncem ne trpi pogreške obzirom da nema peranja i nemoguće je ispraviti i najmanji propust.

– Međutim, ova vrijednost nije prepoznata i nije zaštićena. Žene koje baštine tradiciju usamljene su u borbi za uvrštavanje gračaničke kere na UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine. Nijedno ministarstvo nije se uključilo u tu priču, ali nadamo http://faktor.ba/wp-content/uploads/2015/05/Gracanicko-keranje-AA-2-658x400.jpgse da će uskoro doći vrijeme kada ćemo s ponosom moći kazati da je keranje zaštićeno, jer je ono jedno od brendova našeg podneblja – pomalo je ogorčena Ahmedbegović, koja je dodala da gračaničko keranje nosi geografsku oznaku, što znači da je ova vještina upisana u Registar geografskih oznaka pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.

Inače, Udruženje Gračaničko keranje prošle je godine za Dan nezavisnosti napravilo prvu heklano-keranu zastavu Bosne i Hercegovine. Prije četiri godine dizajnirale su i ručni rad “Srebrenički cvijet”, koji predstavlja simbol genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine i ogroman broj žrtava, a cvjetić je sa velikim poštovanjem prihvaćen od strane domaće i inostrane javnosti.

Među brojnim nagradama koje sa ponosom ističu je i priznanje iz Istanbula, s Internacionalnog susreta umjetnika sa manifestacije “Istanbul – Evropski grad kulture 2010”. Neke od izložbi na kojima su Gračanke predstavile svoje radove održale su se u Sarajevu, Goraždu, Visokom, Čeliću, Zagrebu i Šangaju (Kina).

(Faktor.ba ; Foto: Anadolu Agency)

Previous Dr. Hawas, osnivač Saharagroup: Ovdje je dragi Allah dao sve svoje blagodati
Next Mesna industrija „Bajra“ u Kaknju gradi fabriku vrijednu 50 miliona KM

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Kako se krojila jezička sudbina Bošnjaka: Srpsko-hrvatski lingvocid u bečkim rukavicama

Jezička sudbina Bošnjaka skrojena je u Beču 1850. godine dogovorom o jezičkom jedinstvu Hrvata i Srba, a stotinu godina kasnije u Novom Sadu zapečaćena tzv. novosadskim dogovorom istih reprezentanata. Uprkos

MADE IN BOSNIA-387

NY Times: Sarajevo među 7 gradova u kojima ste kao kod kuće

Ugledni magazin New York Times objavio je priču o sedam lokacija u Evropi koje se mogu nazvati domom. Među tim destinacijama svrstan je i glavni grad Bosne i Hercegovine. Sarajevo,

BIZNIS

Čips iz Srebrenika na njemačkom tržištu

Kompanija Majevica d.d. iz Srebrenika, koja, između ostalog, proizvodi i poznati smoki “Gold flips“, doživljava svoju drugu mladost. Nakon što je tuzlanski Bingo kupio 62 posto dionica 2006. godine, firma