Kako su bosanski radnici prije više od jednog vijeka izgradili prugu kojoj se Nijemci i danas dive

Kako su bosanski radnici prije više od jednog vijeka izgradili prugu kojoj se Nijemci i danas dive

 

U južnom dijelu Njemačke, u regiji gornjebavarskih Alpa, nalazi se Wendelstein, planina s vrhom na 1836 metara.

Duže od jednog stoljeća Wendelstein je centar zimskog turizma, jedinstven po tome što već 105 godina planinare, skijaše i druge goste do vrha prevozi brdsko-planinska električno pogonjena željeznica. Radi se o uskotračnoj željeznici, čija su vozila i pruga opremljeni sistemom zupčanika.

A to što do Wendelsteina vodi električno-zupčasta pruga zaslužni su, vjerovali ili ne, Bosanci, odnosno Bosna i Hercegovina!

Otkud naša zemlja u priči o jednom od najvećih “čuda” početkom prošlog stoljeća. Pretvaranje Wendelsteina u izletište Bavaraca počelo je još ‘80-ih godina 19. stoljeća, da bi se početkom 20. vijeka, kao naredni korak, nametnula potreba za prugom do vrha.

Na konkurs za izgradnju pruge javio se Otto von Steinbeis (1839-1920) sa smionim planom: Dovest će voz do Wendelsteina, i to električno-zupčasti umjesto parne lokomotive!

Ko je Otto von Steinbeis? Njemački industrijalac koji je razgranao biznis u Bosni i Hercegovini, u vrijeme austrougarske vladavine našim prostorima.

Godine 1893. Von Steinbeis osnovao je poduzeće za preradu šume i drveta Bosna koje će mu četvrt stoljeća kasnije, nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, konfiskovati vlasti Prve Jugoslavije i preimenovati u Šipad!

Vratimo se Wendelsteinu. Lokalne bavarske vlasti prihvatile su ponudu Otta von Steinbeisa kojem je bavarski princ regent Luitpold potpisao pravo na koncesiju za izgradnju pruge 4. februara 1910.

Von Steinbeis imao je viziju koja se, malo po malo, počela ostvarivati. U podnožju Wendelsteina, u Hinterkronbergu, napravljena je hidroelektrana s dvije turbine koja će strujom snabdijevati buduću prugu.

No, najzahtjevniji posao bila je izgradnja pruge na totalno nepristupačnom planinskom terenu. Von Steinbeis je znao gdje će pronaći najbolje radnika za ovaj zadatak. Naravno, u svojoj bosanskoj firmi! Iz Bosne i Hercegovine dolazi oko 800 radnika koji su za nešto više od dvije godine napravili pravo čudo.

Na web-stranici Wendelsteina danas bukvalno piše: “Danas je teško zamisliti kako je bilo moguće da 800 uglavnom bosanskih radnika u samo dvije godine izgrade 9,95 kilometara pruge sa sedam tunela, osam galerija za zaštitu od lavina i odrona kamenja, 12 mostova, brojnim potpornim zidovima”.

O kakvom se građevinskom poduhvatu radilo govori podatak da je u Hohe Maue(Visoki zid) – nasip dužine 127 i visine 17 metara podno posljednje planinske stanice Bergbahnhof – ugrađeno 10.000 kubnih metara obrađenog kamena, dok je na cijeloj pruzi upotrebljeno oko 35 tona eksploziva.

Kada je 25. maja 1912. godine otvorena prva njemačka planinska željeznička pruga, počela je nova era za Wendelstein i cjelokupni bavarski turizam.

U proteklih 105 godina pruga je nekoliko puta modernizirana, nešto skraćena, ali i dalje počiva na temeljima koje su postavili radnici iz Bosne i Hercegovine i vizionar Otto von Steinbeis.

Izvor
Previous Bosna i Hercegovina će praviti novu haubicu vrijednu 2 miliona maraka!
Next Konjic: Centar za obuku pasa deminera vodeća institucija ove vrste u Evropi

You might also like

NASLIJEĐE

1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog

Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad

NASLIJEĐE

ZEMALJSKI MUZEJ BIH IZLAŽE NOVI EKSPONAT – PLAŠT BOSANSKOG PLEMIĆA

  U novom rekonstruisanom prostoru Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u kojem će biti izložena neprocjenjiva Hagada, stajaće još jedan eksponat – plašt Mirka Radojevića, oca velikog bosanskog kneza Batića,

HISTORIJA

Bosna – Ilirska i gotska komponenta dominantnije od slavenske

„Goti u Bosni: da li su i koliko Goti preci Bošnjaka?“ bila je tema tribine koju je organizirao Forum bošnjačkih intelektualaca a uvodničari su bili prof.dr. Bisera Suljić- Boškailo i