Promovisano novo izdanje Pravopisa bosanskog jezika

Promovisano novo izdanje Pravopisa bosanskog jezika

 

Novo izdanje Pravopisa bosanskog jezika ne donosi kapitalne promjene, izjavio je njegov autor Senahid Halilović na promociji večeras u Sarajevu.

Istaknuo je da uvijek moramo voditi računa o kontinuitetu i da nema razloga za eksperimentisanje, te je ono što je prihvaćeno i ukorijenjeno ostalo onako kako je bilo.

“Zaključili smo da pravopis treba osloboditi od onogo za što se u praksi pokazalo da nije prihvaćeno ni nakon 20 godina, jer je norma samo ono što od predloženog bude prihvaćeno”, pojasnio je Halilović.

Dodao je da se pokazalo da nakon 20 godina mnogo toga nije prihvaćeno i da je, da ne bismo “išli šumom a život drumom”, drugo izdanje pravopisa zadržalo ono za što se pokazalo da je ukorijenjeno u navikama i oko čega više nema dilema.

Halilović je naglasio da danas sa zadovoljstvom možemo konstatovati da je pravopsina norma bosanskog jezika prilično stabilizirana, te je u tom smislu prvo izdanje već bilo zastarjelo.

Osim kao knjiga, Novi Pravopis je, objavljen i kao aplikacija za mobitele koja će biti besplatna.

Izdavač je Slavistički komitet Bosne i Hercegovine, a redovna maloprodajna cijena će biti 60 KM.

Previous Obilježeno 25. godina od osnivanja ratne bolnice „Higijenski zavod“ Mostar
Next Krajina u organskoj proizvodnji i turizmu

You might also like

NASLIJEĐE

KNJIGA: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike

Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu izdao je još jednu vrijednu knjigu… Bosanska pismenost na kamenu predstavlja jedinstven i originalan jezički izraz nastao u srednjem vijeku. Počevši od Humačke ploče

KNJIŽEVNOST

Goražde: Održana promocija knjige ‘Smrt na putu spasa’

U Maloj sali Centra za kulturu u Goraždu večeras je organizovana promocija romana “Smrt na putu spasa” autora Salima Kurta koji je jedinstvena memoarska hronika najtežih ratnih vremena i iskušenja

NASLIJEĐE

Tragom pisane baštine BiH – Rukopisi Crkve bosanske

Kratki prikaz sredjevjekovnih rukopisa za koje se sigurno zna da su pripadale Crkvi bosanskoj, da li po sačuvanom kolofonu sa imenom pisara “krstjanina” ili po vlasniku koji je bio bogumil