Hoće li naša zemlja uspostaviti regionalni centar za biologiju mora

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primio je bosanskohercegovačkog naučnika – biologa Andreja Gajića sa kojim je razgovarao o mogućnosti uspostave regionalnog centra koji bi se bavio marinskom i slatkovodnom biologijom – primarno ocjenom negativnog uticaja zagađenja (mikroplastika, ratni otpad, teški metali) na razvoj bolesti, razvojem dugoročnih mehanizama zaštite vrsta i staništa, te uspostavom održivog upravljanja biološkim resursima.

Gajić je predložio modele korištenja stečenih znanja kroz rad u National Geographic i Sharklab ADRIA za unapređenje naučno-istraživačkog i obrazovnog sistema u našoj državi, te promovisanju potencijala i kapaciteta Bosne i Hercegovine.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izrazio je podršku prijedlozima Gajića te najavio nastavak saradnje.

Gajić Bosnu i Hercegovinu plasira među najveće naučno-istraživačke krugove

-Bosanskohercegovački istraživač Andrej Gajić proveo je skoro cijeli prošli mjesec u New Yorku, New Jerseyu te Washington D.C. na godišnjem skupu NatGeoFest koji okuplja tek nešto više od stotinu najutjecajnijih naučnika iz cijelog svijeta.

“Poslije SAD-a zaputio sam se u Njemačku, te Sloveniju gdje sam kao keynote speaker učestvovao na jednoj drugoj konferenciji Nacionalne Geografije”, izjavio Gajić za Novinsku agenciju Patria. On ne krije oduševljenje što je na tako važnom skupu dobio priliku predstavljati Bosnu i Hercegovinu.

Tokom boravka u sjedištu NatGeo u Washingtonu Gajić je održao govor u Grosvenorovom auditorijumu (koje je glavni auditorij NatGeo) gdje se osvrnuo na recentne studije utjecaja zagađenja na razvoj bolesti kod morskih pasa. Bosanskohercegovački tim rukovodi jednom takvom studijom na teritoriji Mediteranskog mora, s naglaskom na studije u Neumskom zalivu.

“Kako National Geographic predstavlja vrhunac nauke u svijetu i okuplja najeminentnije istraživače još od 1888. godine – na ovogodišnjem okupljanju nastupio sam uz zastavu naše države s ciljem da odam priznanje nauci koju ovdje radimo ali i plasiram našu državu u najčvršće naučno-istraživačke krugove (posebice s obzirom da nas je bilo tek 10-ak iz Evrope). Izaći pred takav skup i iznimno poznate ličnosti u svijetu nauke, najveća je čast koju kao naučnik i istraživač možete imati”, kaže Gajić. 

NatGeoFest krovni je godišnji događaj u National Geographic i obuhvata mnogobrojne simpozije, seminare, okrugle stolove, interne sastanke, kao i snimanja – na kojim učestvuju najutjecajniji naučnici, istraživači i fotografi, zajedno sa osobljem. 

Kroz ovaj događaj National Geographic trudi se proslaviti angažman i ostvarene uspjehe tokom godine, nagraditi one najbolje, ali i kreirati razvojne strategije za naredne periode, kao i obogatiti se novim znanjima i vještinama. Obzirom da NatGeo broji hiljade istraživača u svijetu, u okviru NGF bira se tek nešto više od stotinu najuticajnijih naučnika – te je svaki program dostupan isključivo na prethodni poziv i nije dostupan svim istraživačima.  

Na ovogodišnjem NGF razgovaralo se najviše o inovacijama u nauci i tehnologiji, kao i uspostavi dugoročnih mjera zaštite pojedinih vrsta (ali i staništa) koje se nalaze na rubu opstanka; te o viziji zaštite 30% planeta do 2030. godine, pronalasku načina za umanjenje negativnog utjecaja (mikro)plastičnog otpada i modelima neophodnim za uspostavu planete u balansu – koji je ujedno i osnovni cilj National Geographic. 

“Pored isključivo naučno-istraživačkog rada, u fokusu su nam bile mnogobrojne aktivnosti namijenjene za educiranje i podizanje svijesti širih javnih masa putem naših kanala i magazine”, kaže Gajić.

On je predvodio i dvije velike sesije pod nazivom “Patobiologija akvatičnih životinja” kao i “Naučno-istraživačko ronjenje” (zajedno sa prijateljem Giovanni Chimienti sa Univerziteta u Bariju) – u okviru kojih su održane i panel diskusije u najaktuelnijoj problematici u radu, unapređenju kvaliteta rada i uspostavi mnogih međunarodnih saradnji i podrške. 

“U Washingtonu sam se družio sa nekim od najutjecajnijih naučnika današnjice, poput Roberta Ballarda, zatim Sylvia Earle (pionirska marinske biologije i jedna od najpoznatijih naučnica svih vremena), Enric Sala (rukovodioca Pristine Seas, koji je radio na zaštiti, 4,5 miliona kvadratnih kilometara okeana), Lee Bergera (najutjecajnijeg američkog antropologa) i mnogih drugih, zatim nagrađivanim redateljima, glumcima i našim rukovodstvom (izvršni i regionalni direktori) u National Geographic, generalnim direktorima Walt Disney… Ono što me uvijek iznova fascinira na našim druženjima jeste srdačnost i jednakost svih nas, te činjenica da svi funkcioniramo doslovno kao velika porodica – kako tokom rada, tako i u slobodno vrijeme, koje uvijek provodimo družeći se zajedno”, kaže Gajić. 

“Naša ekipa u Sloveniji priredila je izvrsnu atmosferu za nekoliko stotina posjetitelja koji su se okupili u Cankarjevom domu u Ljubljani na ovogodišnjem “National Geographic Raziskovanja”. Bila mi je velika čast i neopisivo zadovoljstvo podijeliti pozornicu sa ostalim kolegama i prijateljima, koji su ostvarili iznimno značajan i međunarodno zapažen uspjeh u oblastima svog djelovanja. Nakon predavanja, koja su tek formalni dio svakog događaja, najviše uživam u interakcijama sa auditorijom, te mnogobrojnim pitanjima. Stručno i kvalitetno angažirati auditorijum na direktnu akciju i promjene najvažniji je zadatak predavača.”

Tokom svoje karijere dugo vremena je, kaže Gajić, bio preokupiran time koliko će radova objaviti u koliko kvalitetnijim časopisima, kako će kotirati u svijetu – što je svakako važno za njegovu poziciju u NatGeo gdje je trenutno i član Savjetodavnog vijeća za istraživače. Ipak, odlučio je, kaže, sve te statističke podatke da stavi u sasvim drugi plan. 

“Ono što me danas okupira jesu aktivnosti kojma mogu da vidim direktan impakt mog rada na zajednicu i očuvanje prirode. Stoga, nije mi u primarnom interesu da vidim novu stotinu citata mojih radova, već da vidim pozitivne i nadasve mjerljive promjene u ekosistemima, želim da vidim motivisane mlade ljude i naučnike. Broj citata i drugi indeksi nisu nikakvo mjerilo naučnika (ma kako ja svojim bio zadovoljan), već samo impakt koji ima na civilizaciju i prirodu. Stoga, ukoliko to nije mjerljivo sve ostalo je uzaludno.”

Izvor: Agencije