Obilježene 483 godine Gazi Husrev-begove biblioteke: Čuvar naslijeđa duhovne i kulturne baštine

Obilježene 483 godine Gazi Husrev-begove biblioteke: Čuvar naslijeđa duhovne i kulturne baštine

Prigodnim programom i promocijom djela obilježena je 483. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke, institucije koja skoro pola milenija sakuplja i čuva relevantno dokumentarno naslijeđe za proučavanje duhovne i kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić podsjetio je da Gazi Husrev-begova biblioteka od preseljenja u nove prostorije 2014. godine, obilježava godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada.

“Cilj nam je da ostanemo stalno u kontaktu sa našim korisnicima, javnošću, ljudima koji cijene i podržavaju projekte biblioteke. Naš je cilj da ovo kulturno blago, koje se čuva u rafama Gazi Husrev-begove biblioteke, a odnosi se na kulturnu historiju Bosne i Hercegovine i naroda koji su živjeli na ovim prostorima, na kvalitetan način valoriziramo, predočimo svjetskoj i domaćoj javnosti na kvalitetan način kroz digitalne forme, izložbe, objavljivanje knjiga, publikacija kako bi ono što je naša prošlost bilo dostupno generacijama koje dolaze”, pojasnio je Lavić.

Poručio je da Gazi Husrev-begova biblioteka ostaje otvorena za sve ideje i projekte u namjeri da prati savremena stremljenja i da na kvalitetan način valorizuje našu kulturnu baštinu.

U okviru ovogodišnje svečanosti upriličena je promocija djela: “Katalog osmanskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke”, autorice Azre Gadžo Kasumović, “Trajnost islamskog naslijeđa: rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke”, autora dr. Mustafe Jahića i djelo “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke”, autora hafiza Hase Popare, koja su nastala kao rezultat dugogodišnjeg rada i istraživanja tih bivših uposlenika biblioteke.

Promotori su bili prof. dr. Alena Ćatović, prof. dr. Munir Drkić i doc. dr. Ahmed Zildžić.

Prof. dr. Alena Ćatović, sa Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, govorila je o “Katalogu osmanskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke”, navodeći da ga je priredila Azra Gadžo Kasumović.

“‘Katalog’ je prvi koji se bavi osmanskim dokumentima u izdanju Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Bibiloteka ima preko 10.000 rukopisa, koji se tiču osmanskih dokumenata i u ovom je obrađeno oko 1.600. Nadamo se da će izaći i drugi katalozi koji će propratiti i obraditi ove dokumente”, pojasnila je Ćatović.

Djelo “Trajnost islamskog naslijeđa: rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke” promovirao je prof. dr. Munir Drkić.

“Autor ove knjige je dugogodišnji direktor biblioteke dr. Mustafa Jahić i u ovoj knjizi on na malo detaljniji način, u odnosu na 18 kataloga, koliko ih je dosad bibiloteka objavila, predstavlja više od 700 najznačajnijih rukopisa, odnosno djela u rukopisu na arapskom, perzijskom, turskom i bosanskom jeziku. Djela su poredana tematski, po naučnim oblastima, iz ukupno 31 naučne oblasti. Kao takva, knjiga je veoma dobrodošla za predstavljanje široj javnosti”, pojasnio je Drkić.

U okviru svečanosti dodijeljene su zahvalnice i priznanja određenim institucijama i pojedincima za pruženu podršku i pomoć u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Osnovana je 8. januara 1537. godine i jedna je od najznačajnijih ustanova tog tipa na Balkanu. Ova ustanova trenutno ima oko 100.000 bibliotetskih jedinica u koje spadaju rukopisi, knjige, različiti dokumenti i časopisi.

Ove jedinice pisane su na arapskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima.

Biblioteka je tokom svoje bogate historije nekoliko puta mijenjala lokaciju u Sarajevu, a od 15. januara 2014. godine nalazi se u novoj zgradi na Baščaršiji. Izgradnjom nove zgrade, biblioteka se vratila u svoj dom, tamo gdje je i osnovana, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

Izvor: AA

Previous Sarajevo lani: Turista 16,8% više nego godinu ranije; povećanje smještajnih objekata od 46,3%
Next Vratio se iz Njemačke i sagradio 'raj na zemlji' u Bosanskoj Kostajnici

You might also like

NASLIJEĐE

Bosanski barak, pas od 100 dukata

Bosanski oštrodlaki gonič ili jednostavno-barak, prema nekim podacima ranije poznat kao ilirski gonič, danas je jedna od popularnih vrsta goniča za lov u Bosni i Hercegovini, te ujedno jedini autohtoni gonič iz Bosne

NASLIJEĐE

Bihać: Osvijetljen srednjovjekovni grad ‘Sokolac’

Večeras je u rad puštena probna rasvjeta koja će ubuduće osvjetljavati srednjovjekovni grad “Sokolac”. Ovaj projekat rezultat je donacije preduzeća MIG elektro građanima Bihaća putem Zavoda za prostorno uređenje grada

HISTORIJA

1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog

Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad