Mahir Omerović iz Konjević Polja: Došao sam danas da ispratim svoje sugrađane, mladi ljudi trebaju posebno da njeguju kulturu sjećanja na genocid

Mahir Omerović iz Konjević Polja: Došao sam danas da ispratim svoje sugrađane, mladi ljudi trebaju posebno da njeguju kulturu sjećanja na genocid

Mahir Omerović iz Konjević Polja danas ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine ispraća kolonu sa posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebernici.

– Došao sam danas da ispratim svoje sugrađane koji su mučki ubijeni u srebreničkom genocidu. Da na dostojanstven način ih ispratim na posljednji smiraj, proučim Fatihu i pomolim se za njihove duše. Smatram da mladi ljudi trebaju posebno da njeguju kulturu sjećanja na genocid jer samo konstantnom opomenom i pričanjem o tome šta nam se dogodilo možemo izbjeći nove pokolje – kaže Omerović.

I Džemka Demirović, porijeklom sa Sokoca, će danas ispratiti žrtve genocida. Kaže da su i njoj u ratu stradali suprug, brat i druga bližnja rodbina.

– Suosjećam sa ovim majkama, ženama, sestrama. Ovo je velika bol, tuga. Ali najveća je bol ako zaboravimo, ako se priča samo dva-tri dana u julu o žrtvama genocida – kaže Demirović.

Advija Pervan prisustvuje ispraćaju žrtava.

– Sva su djeca jednaka, ja sam majka šehida i došla sam da odam počast ljudima koji su stradali ni krivi ni dužni. Teško je svakoj majci bez njenog djeteta – kaže Pervan.

Adel Šabanović, koji je kao dječak u Srebrenici izgubio 22 člana šire i uže porodice, svake godine u Sarajevu ispred Predsjedništva BiH isprati tužnu kolonu sa tabutima.

– Bolna su sjećanja. Tuga, žalost, suze, žive rane koje nikad neće biti zaliječene dok smo živi. Od tužne kolone koja se danas ispraća, još je tužnije kad se u njoj ne nalazi niko tvoj, barem ono malo kostiju da se ukopa. Ali, mi se moramo nastaviti boriti za pravdu i istinu, da govorimo, mi smo glas i vapaj kroz veliku maglu nepravde negiranja naših žrtava od ‘92. do ‘95. godine. Mnogo je žrtava nepresuđenog zločina do samog dolaska Morillona – od Vlasenice, Bratunca, Zvornika, Srebrenice, što je poubijano, protjerano, što je skupljeno u kakvu-takvu tad slobodnu zonu Srebrenice. Dolaskom Philipa Morillona, on je kazao: “Vi ste sad zaštićena UN zona”, vidjelo se u julu ‘95. godine, vidjelo se sve. Ovo je jedna mrlja na časti Ujedinjenih nacija i Evrope, poslije 1945., poslije drugog svjetskog rata – kazao je Šabanović.

Tri kombija s tabutima devet žrtava genocida u Srebrenici stigla su u glavni bosanskohercegovački grad. Kao i prethodnih godina zaustavili su se ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje su porodice žrtava i građani odali počast stradalima u genocidu. Kombiji s posmrtnim ostacima potom nastavljaju put ka Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, gdje će u subotu, 11. jula, biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop, javlja AA.

Ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na ispraćaju srebreničkih žrtava, osim porodica žrtava i mnogobrojnih građana, bili su i Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Mario Nenadić, premijer Kantona Sarajevo i ministri u Vladi KS, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Matthew Field, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović i brojni drugi zvaničnici.

Kada su se pojavili kombiji sa tabutima, glavnu ulicu u Sarajevu ispunili su tuga i tišina, koju su prekidali jecaji brojnih građana, porodica žrtava, prijatelja i rodbine, koji su se okupili pred zgradom Predsjedništva. Žrtve su ispratili suzama u očima i učenjem Fatihe pred njihove duše. Mnogi građani su prišli kombijima s posmrtnim ostacima i stavili cvijet u znak počasti za žrtve genocida.

Kombiji koji prevoze posmrtne ostatke ubijenih u genocidu, počinjenom 11. jula 1995. godine na području Srebrenice, prekriveni su državnom zastavom Bosne i Hercegovine.

Brojne Sarajlije okupile su se i duž centralne gradske ulice, s cvijećem u rukama, kako bi ispratili konvoj s tabutima i odali počast žrtvama genocida, kojima će biti klanjana dženaza i obavljen ukop u subotu, 11. jula, u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

BiH: Građani Sarajeva odali počast žrtvama genocida u Srebrenici

Konvoj je jutros krenuo iz Visokog, gdje se obavlja identifikacija posmrtnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama iz protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995, a njegov dolazak u Potočare očekuje se danas iza 16 sati.

U pratnji policije i građana, kombiji s devet tijela ubijenih Srebreničana, također su se zaustavili i kod Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva, Vječne vate, tržnice Markale, a potom su nastavili put prema Potočarima.

Obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici održava se uz poštivanje epidemioloških mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa.

Iz Organizacionog odbora obilježavanja 25. godišnjice uputili su apel svima koji su planirali da 11. jula dođu u Srebrenicu da to urade nekog drugog dana, kako bi mogli iskontrolisati i ispoštovati sve mjere koje su trenutno na snazi. Također, odlučili su da se komemoracija održi u dva dijela. Tako će u dva navrata komemoraciji moći da prisustvuje po 50 ljudi, i to samo oni koji su dobili poziv i koji su odgovorili da će doći. Vjerskom dijelu programa, koji se odvija u sakralnom dijelu Memorijalnog centra, prisustvovaće samo članovi porodica čiji se najmiliji kopaju. Ove godine kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine. Porodice pet žrtava su odustale zato što nisu bili u mogućnosti da dođu, jer su spriječeni mjerama i problemima koji je izazvala pandemija koronavirusa.

U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašanje Vojske Republike srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Salko (Ahme) Ibišević, rođen 1972. godine. On je u momentu ubistva imao 23 godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u sekundarnoj masovnoj grobnici Liplje u opštini Zvornik 2001. godine.

Najstarija žrtva koja će se ukopati je Hasan (Alije) Pezić iz mjesta Pustoše kod Vlasenice. On je imao 70 godina kada je ubijen, a nestao je 1995. godine na području Kozluka. Njegovo tijelo je ekshumirano četiri godine kasnije iz masovne grobnice u Kozluku.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta.

Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

U Komemorativnom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci još 97 žrtava za koje je stigao DNK nalaz o identitetu, ali te žrtve nisu zvanično identifikovale porodice. S druge strane identifikovano je još 37 žrtava, ali porodice još nisu dale saglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog nekompletnosti njihovog skeleta. Porodice šest žrtava dale su saglasnost za ukop njihovih najmilijih naredne 2021. godine.

(MiruhBosne/Faktor/Agencije)

Previous Agius: Vlasti entiteta Rs indoktriniraju djecu negiranjem genocida u Srebrenici
Next Iako živi u SAD-u, Sead Dizdarević investira u rodni kraj i ne prepušta zemlju korovu

You might also like

NAŠI DANI

Svaki bosanski političar koji je iskreno branio Bosnu i Hercegovinu označen je kao opasni ‘nacionalista’ i ‘islamski fundamentalista’

Narodni poslanik u državnom parlamentu dr. Denis Bećirović prisjetio se istaknutog bosanskohercegovačkog političara dr. Nijaza Durakovića i podsjetio kroz šta su prolazili svi probosanski političari… -Velikodržavne i hegemonističke politike koje

NAŠI DANI

Sjećanje na Mladena Marića: Kad ne bude Muamera! (VIDEO)

Poznati bosanski novinar Mladen Marić preminuo je sinoć na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Mladen Marić je rođen 1960. godine i gotovo svoj cijeli radni vijek proveo je na FTV-u,

NAŠI DANI

Uskoro postavljanje jarbola i zastave na srednjovjekovnom bosanskom gradu – Visoki

  Služba za lokalni ekonomski razvoj, komunalne poslove, zaštitu okoline i javne nabavke pokrenula je aktivnosti na postavljanju jarbola sa zastavom na Starom gradu Visoki. Na osnovu upućene aplikacije Općine