Beograd je najljepši bošnjački, a Subotica najljepši hrvatski grad

Beograd je najljepši bošnjački, a Subotica najljepši hrvatski grad

Piše: Benjamin Butković

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tokom posljednje posjete Banjoj Luci potpuno je obezvrijedio svoj poziv na bošnjačko-srpski dijalog i pruženu ruku pomirenja Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. I ranije smo se suočavali s njegovim verbalnim akrobacijama, koje su bile u potpunoj suprotnosti s političkom praksom, ali nikad kao ovaj put to samodemantiranje nije bilo toliko očigledno i s razmakom od nekoliko redova između dva stava koja jedan drugog u temelju pobijaju. U skici neke karikature nakon ove posjete, Vučićeva ruka pomirenja bila bi okićena eksplozivnom napravom, a poziv na dijalog objavljen s antifonima na ušima.

Predsjednik Srbije, tako ću ga oslovljavati u nastavku teksta, jer njegova posjeta nije bila privatne prirode, u jednom od najosjetljivijih krajeva Bosne i Hercegovine kaže da je “Trebinje jedan od najljepših srpskih gradova”. Brojevi su u ovakvim prilikama zgodan alat kako bismo razjasnili problem. Istina je da, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Trebinju živi gotovo 95 posto Srba, oko 3,5 posto Bošnjaka, a Hrvata i ostalih ima tek u obrisima. Prema popisu iz 1991. godine, neposredno pred rat Hrvata je bilo četiri posto, Bošnjaka nešto manje od 18 posto. To je, dakle, isključivi rezultat rata. “Najljepši srpski grad” činile su stare bošnjačke porodice Arslanagići, Bakšići, Babovići, Kapetanovići, Fazlagići, Karamehmedovići, ili hrvatske Budimiri, Vučetići, Vukotinovići, Markovi… Mnogih od njih u Trebinju više nema.

U Sarajevu i Tuzli žive većinom Bošnjaci, ali nisam čuo da je neko sa visokog političkog nivoa Bošnjaka izjavio da su to “najljepši bošnjački gradovi”. Ljubitelji i promotori lika i djela Predsjednika Srbije reći će da sam maliciozan. Ali, nisam to rekao ja, nego, posredno, Predsjednik Srbije. Mada ne znam šta u tome ima najljepše. Ta stalna potreba izražavanja teritorijalne posesivnosti vraća nas u epizode humorističkih serija iz devedesetih, gdje su se autori izrugivali stalnom korištenju termina “srpska zemlja”, “srpske šume”, “srpske reke”…

Ekselencija se prva počela ‘šaliti’

U tom duhu može se reći da je najveći srpski Srbin (čitaj – A. Vučić) poklonio srpskom narodu još jedan najljepši srpski grad. Ovo neodoljivo podsjeća na jednu često emitiranu izjavu tokom haških procesa. Izjava o “najljepšem srpskom gradu” otvara i regionalni spor. Trebinje je geografski u zaleđu Dubrovnika, iz njegove okoline povijesno jezgro ovog grada razarano je devedesetih godina, pa izjava Predsjednika Srbije sigurno neće blagonaklono biti tretirana ni kod najbliže nam članice Evropske unije. Predsjednik Srbije bi trebao znati – ako ne zna, trebalo bi ga posavjetovati – da takvi stavovi štete pretenzijama države Srbije da postane članica ove asocijacije.

Cjelovit tekst na: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/beograd-je-najljepsi-bosnjacki-subotica-najljepsi-hrvatski-grad

Previous Fiktivni junaci Kosovskog boja
Next Norveško-bosanska privredna komora pristupila kolektivnom članstvu Privredne komore FBiH

You might also like

BLOG

HADŽIKADIĆ, MARJANOVIĆ I STANIVUKOVIĆ: Neka bolja Bosna i Hercegovina

  Zamislite kako bi izgledalo Predsjedništvo BiH u ovom sastavu: Mirsad Hadžikadić, Damir Marjanović i Draško Stanivuković. Njih trojica kandidovala su se na proteklim izborima za različite nivoe vlasti, kao svojevrsni “autsajderi”, te

BLOG

Kosovski mit

-Već vas vidimo da ste se naoštrili i da jedva čekate da otkrijete gdje je tu greška na temu tako važne stvari kao što je Kosovska bitka. A onda i po

MADE IN BOSNIA-387

Bosna i Hercegovina može postati dio uspješne Evrope

Evropa nije nedokučiva – pet stotina miliona ljudi čeka na bh. proizvode i usluge i traže da smo malo brži u tome. Piše: Adis Hasaković Nekako “gluho” je prošla vijest