Ef. Kavazović: Bosna i Hercegovina ima više prijatelja nego vjernih dušmana

“Vjerujem da Bosna i Hercegovina ima više prijatelja koji joj žele dobro nego vjernih dušmana. Pitanje je samo koliko su oni agilni, koliko ulažu u Bosnu i Hercegovinu i koliko joj, s vremena na vrijeme, ozbiljno žele pomoći”, istakao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u vanrednom izdanju Rezimea (FTV).

“Naravno, ima Bosna i Hercegovina i svojih neprijatelja. Ima one žestoke, koji su stvarno žestoki neprijatelji i o kojima je potrebno uvijek voditi računa i držati ih blizu, gledati šta rade i koje su njihove namjere.”

Kaže da bi volio da Bošnjaci više rade na tome da imaju više prijatelja.

“Prijatelji se stiču. Kad su u pitanju neprijatelji, mi možemo otprilike znati koje su to snage oko nas koje su neprijateljski raspoložene prema Bosni i Hercegovini. To je skoro poznata stvar. Naravno postoje u Evropi i oni koji nisu naklonjeni Bošnjacima kao narodu i imaju neke svoje agende političke itd., ali Bošnjaci moraju raditi više na tome da imaju više prijatelja. Neupitno je prijateljstvo SAD-a prema BiH i prema svim narodima u Bosni i Hercegovini. Zatim Republike Turske koja je također veliki prijatelj Bosne i Hercegovine. U posljednje vrijeme Velike Britanije koja također iskazuje veliko prijateljstvo prema Bosni i Hercegovini i na svaki način nastoji pomoći BiH. Naravno trebamo se pozabaviti i drugim državama, narodima da budu prisni prijatelji Bosne i Hercegovine.”

Ef. Kavazović naglašava da Bošnjaci moraju ispred sebe postaviti državu Bosnu i Hercegovinu i imati sadržaj unutar toga.

“To znači da se moramo boriti za jednakost svih građana unutar države Bosne i Hercegovine i trebamo na svaki način pokušati brisati razlike između ljudi. To ne ide u prilog Bosni i Hercegovini, to ne ide u prilog narodima BiH i zato smatram da mora biti odlučniji zahtjev da se gradi građanska Bosna i Hercegovina, država svih građana jednakih, ravnopravnih na svakom pedlju ove zemlje.”

Na pitanje kakav je odnos EU prema BiH odgovara: “Kazao bih da postoje dvije Evrope. Evropa koja je naklonjena Bosni i Hercegovini i koja pokušava da pomogne. Vjerovatno ne čini dovoljno da Bosni i Hercegovini pomogne. I postoji ona druga Evropa koja je prema Bosni i Hercegovini pomalo egocentrična, pomalo islamofobična. Dakle postoje te snage, tako da ono što smatram da je jako važno da činimo kao Bošnjaci jeste da učinimo sve da ovu bolju Evropu stavimo na svoju stranu i da sa njom gradimo naš zajednički dom u Evropi kao takvoj.”

Kaže da želi da vjeruje da veći utjecaj još uvijek ima bolja Evropa.

“Ali ponekad mislim da je neodlučna, da taktizira, da ponekad sa onima koji ne žele dobro Bosni i Hercegovini pokušava tražiti kompromise. Ja mislim da se to ne isplati ni Evropi, a pogotovo ne BiH. Ne bih rekao da je to strah od Bosne i Hercegovine, ali ono što Evropa očekuje od nas jeste da uradimo domaću zadaću i stvarno to niko ne može uraditi do mi. Tako da ne bih rekao da je to strah, ali jedna neodlučnost i vjerovatno Evropa još uvijek ne razumije u potpunosti koliko je bitan ovaj prostor, koliko je bitno da ga ona snažnije pogura naprijed i da bude prisutnija na ovom prostoru. Pogotovo ovdje je jako potrebno da bude politički projekat Evrope prisutan kao takav i da se na tome insistira.”

Reisu-l-ulema navodi da ga, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, najviše brine nepovjerenje prema institucijama države.

“Smatram da je uzrok tome ne završavanje onih poslova koje treba završiti kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, bez obzira da li mi ispred sebe imamo cilj da uđemo u EU ili ne. Ali jačanje institucija, da građani imaju povjerenje da će institucije zaštititi svako njihovo pravo, da će institucije brinuti o razvoju ove zemlje, o radnim mjestima, o infrastrukturi, o svemu onome o čemu treba da javna vlast vodi računa. To je po meni jedna od najvećih briga koje imamo ispred sebe.”

Ističe da Islamska zajednica nastoji da projekat “Pod nebom vedre vjere – islam i Evropa u iskustvu Bosne” bude odgovor Evropi.

“Ali, prije svega, ovaj projekat radimo zbog sebe samih. Ponekad imamo osjećaj da ni mi bosanski muslimani nismo dovoljno upoznati sa vlastitom tradicijom i kulturom kao takvom i ovaj projekat radimo prevashodno radi nas samih. Potrebno je korjenito upoznati naš svijet sa našom tradicijom, našom kulturom. A drugo je naravno da upoznamo i Evropu sa nama samima.”

O odnosu Hrvatske i Srbije prema osni i Hercegovini kaže: “Komšije nas poznaju, u kojoj mjeri to je sada upitno. Ali sigurno nas bolje poznaju nego ostatak Evrope. Međutim, postoje i u našim susjednim državama oni ljudi koji zaista Bošnjake i muslimane u Bosni i Hercegovini prihvataju kao ljude sebi potpuno ravnopravne i ravne sebi i cijene njihovu kulturu, njihovu tradiciju itd., ali postoji i mnogo veći broj onih koji na bosanske muslimane gledaju kao na neko strano tijelo, na nešto što bi oni željeli eliminirati sa ovih prostora. Te snage postoje i danas. One nisu za potcijeniti, čak mislim da su s vremena na vrijeme mnogo žustrije i mnogo agilnije u svojim namjerama nego ovi dobri ljudi koji ponekad znaju biti tihi. Tako da postoji zabrinutost za tu tendenciju.” 

Ef. Kavazović pojašnjava da i sa jedne i sa druge strane postoje pokušaji da se destabilizira Bosna i Hercegovina, u političkom smislu.

“Da se muslimani stjeraju u klance i da, na neki način, žive u vrlo ograničenom prostoru. I da im se naravno određuje kakve slobode mogu imati, kako se trebaju ponašati, kakva treba da bude njihova kultura, tradicija itd. Do nas je naravno hoćemo li prihvatiti da živimo po tim klisurama i tjesnacima ili ćemo biti narod koji želi pokazati upravo ovo što mi želimo ovim projektom pokazati da smo narod koji je autohton i koji ima svoju kulturu i tradiciju, koji je živi svjestan nje i njene vrijednosti.”

Smatra da islamofobije ima više u nekim dijelovima BiH nego u Evropi.

“Ima i u ovom gradu, ima i u sredinama gdje su muslimani u većini. Mi to osjećamo, vidimo to na primjerima koji su tako vidljivi, nisu skriveni. To trebamo iznositi na sudove i ustanove koje vode računa o ljudskim pravima.”

Na pitanje kako odgovoriti političarima koji Bošnjake nazivaju muslimanima, kaže: “To je projekat koji dolazi iz Beograda, a ovdje se samo primjenjuje. Recimo Bošnjake u Srbiji nazivaju Bošnjacima, ali Bošnjake u Bosni i Hercegovini nazivaju muslimanima. To je jasan projekat i mislim da smo svi toga svjesni. Cilj je imati stalne tenzije i pokazati kako Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše i da je ona u stalnom konfliktu na različitim nivoima. Mi trebamo strpljivo raditi i ne obazirati se na te provokacije. Mi se bojimo da tu postoje neki planovi, ali želimo im poslati poruku da smo svjesni i da to vidimo.”

Navodi da Bosna i Hercegovina ima jako puno tereta koje nosi.

“I politike imaju jako puno tereta koje nose. Da li se najbolje snalaze naši političari, to je pitanje. Morali bi biti agilniji u zaštiti prava ljudi u Bosni i Hercegovini. Kada su u pitanju Bošnjaci u RS-u susrećemo se sa jednim sistemom koji nije raspoložen prema Bošnjacima. Tamo vlast skoro u potpunosti drže srpske stranke. Tome smo i mi kao Bošnjaci u velikoj mjeri doprinijeli.”

Na pitanje kome nije u interesu da Islamska zajednica ima ugovor potpisan sa državom odgovara: “Onim snagama o kojima smo govorili. Želi se kod Bošnjaka pokazati jedna nemoć. Bošnjaci nikada nisu sprječavali ni pravoslavnu ni katoličnu crkvu da ima potpisane ugovore sa državom. Interes je Bosne i Hercegovine da ima potpisan ugovor sa katoličkom crkvom, sa pravoslavnom crkvom i naravno i sa Islamskom zajednicom. Sa druge strane mi vidimo da opstrukcija prema ugovoru Islamske zajednice sa državom upravo dolazi od predstavnika ova dva naroda. Oni osporavaju nešto što je sasvim logično.”

O kritikama i napadima na Islamsku zajednicu ef. Kavazović kaže: “Islamska zajednica je velika zajednica i dešavaju se naravno propusti. Kritike opravdane su dobrodošle da se stvari poprave, da se utiče na to da zajednica bude bolja, uspješnija itd. Ali naravno svjesni smo i toga da postoje određeni interesi prema Islamskoj zajednici od strane određenih lica, organizacija, država kojima Islamska zajednica nekada stoji na putu da realiziraju te svoje interese ili im stoji na putu da velikodržavne ambicije prema Bosni i Hercegovini realiziraju.”

(MiruhBosne/federalna.ba)