Projekt 3MT: Unikatna prilika za ubrzani razvoj nauke u Bosni i Hercegovini

Projekt 3MT: Unikatna prilika za ubrzani razvoj nauke u Bosni i Hercegovini

Sedamdeset doktorskih disertanata porijelom iz Bosne i Hercegovine su svojim radovima pokazali naučni potencijal svjetskog nivoa.

„Interakcija polimorfizama gena i varijabilnih faktora rizika u procjeni porijekla i ishoda ishemijskog cerebrovaskularnog moždanog udara srednje dobi“, „Molekularni mehanizam adaptacije u centralnom nervnom sistemu“, „O porijeklu mase i misteriji tri generacije elementarnih čestica“…

Ne, ne radi se ni o kakvoj stručnoj literaturi koju bi potpisali vodeći svjetski naučnici raznih smjerova, već o radovima nekoliko desetaka mladih i talentovanih Bosanaca i Hercegovaca, koji su kroz nedavno takmičenje 3MT imali priliku pokazati svu raskoš svog potencijala, koji bi u budućnosti mogao dati značajan i globalno priznat doprinos svjetskoj nauci.

Sedamdeset takvih bosanskih potencijala i doktoranata različitih smjerova, kroz trominutno online natjecanje 3MT (Three-minute thesis), prvo takve vrste u Bosni i Hercegovini, imalo je priliku prezentirati svoje istraživačke radove, te se u isto vrijeme iskušati u kvaliteti predstavljanja značaja svojih radova javnosti.

Platformu za prezentaciju svojih radova u takmičarskom programu dobili su zahvaljujući Fondaciji Bosana, Bosanskohercegovačko-američkoj akademiji nauka i umjetnosti, Bosanskohercegovačkoj fondaciji budućnosti i Asocijaciji za napredak nauke i tehnologije (ANNT), koji su im pružili priliku da pokažu da postoji i drugačija stvarnost u Bosni i Hercegovini.

Iznenađeni apetitom za naučni materijal

„Našoj djeci se svakodnevno kao uzori nameću kojekakvi selebritiji upitnih vrijednosti. S druge strane, imamo djevojke i mladiće iz BiH koji godinama mukotrpno rade u laboratorijama kako bi pomjerili granice ljudskog znanja. Zašto takvi ne bi bili uzor našoj djeci? Na ovom tragu je nastalo prvo bh. takmičenje trominutna disertacija, s ciljem promovisanja naučnoistraživačke izvrsnosti BiH kroz naše mlade naučnice i naučnike“, kaže Admir Greljo, profesor teorijske fizike na Univerzitetu u Bernu i istraživač na CERN-u i ANNT-u.

„Pored promocije, htjeli smo ponuditi platformu za međusobno upoznavanje, te uspostavljanje veza i saradnje. Misija naše Asocijacije je upravo povezivanje mladih naučnika i istraživača porijeklom iz BiH a vizija BiH kao respektabilne i pristupačne države za bavljenje naukom i tehnologijom. ANNT broji na desetke izvrsnih mladih istraživača koji su ponikli u BiH, a danas rade u prestižnim svjetskim i domaćim centrima nauke“, dodao je.

Prezentacije studenata, njih 70, polučile su veliki uspjeh. Kako kaže Adnan Mehonjić, profesor nanoelektronike na University College London i član ANNT-a, na video kanalima organizatora pregledane su više od 300.000 puta. Dodaje sa su, i pored entuzijazma, svi bili iznenađeni apetitom za naučni materijal koji su prikazali bosanski studenti.

Stoga, tvrdi, jedan od ciljeva projekta, uvezivanje mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i bosanske akademske dijaspore, već je ostvaren, što bi u budućnosti trebalo polučiti i brži razvoj nauke u Bosni i Hercegovini.

Rame uz rame sa inostranstvom

„Naši studenti su već svjesni značaja kolaborativnog rada i uvezivanja u svijetu nauke. Mogli smo primijetiti da su učesnici u jako kratkom periodu uspostavili značajne međusobne kontakte i smatramo da je ovo prava investicija za razvoj nauke u BiH. Osvrnuo bih se na komentar uvaženog hrvatskog naučnika Ivice Puljaka koji je iznio svoju ljubomoru, u pozitivnom smislu, da se jedan ovakav projekat održava u BiH, a još uvijek ne postoji u Hrvatskoj. Sve ovo je pokazatelj da smo uspjeli postići rezultat koji smo željeli i daje nam mnogo energije i entuzijazma da radimo na istom i sličnim projektima u skorijoj budućnosti“, priča Mehonjić.

Na takmičenje su se mogle prijaviti sve osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji rade, ili su nedavno završili svoje doktorske disertacije bilo gdje u svijetu, što mu je, kako navodi Amra Hasečić, docent na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, dalo posebnu čar. Jedini uvjet bilo je bosansko porijeklo.

Tako su se na takmičenje prijavili i studenti koji šire svoje znanje u Cirihu, Minhenu, Amsterdamu, Beču, Parizu i drugim svjetskim univerzitetskim centrima iz ukupno 21 zemlje svijeta.

Također, tvrdi, takmičenje je pokazalo da talenti iz Bosne i Hercegovine mogu stati rame uz rame s onima koji se školuju van njenih granica.

„Meni lično upravo u tome leži ljepota ovog takmičenja, što je našim doktorantima u BiH data prilika da stanu rame uz rame sa svojim kolegama koji rade doktorate izvan BiH i budimo realni, u mnogo boljim uslovima. Veliku mi satisfakciju, kao uposleniku Univerziteta u Sarajevu, pričinjava činjenica da su naši doktoranti imali hrabrosti pristupiti ovakvom projektu i prvi put prezentovati svoja istraživanja na ovako specifičan način. Ako uzmemo u obzir da je upravo doktorantica sa UNSA, Emina Šunje, osvojila treće mjesto i podijelila tron sa kolegama Nudžeimom Selimovićem sa Instituta za teorijsku fiziku Univerziteta u Cirihu i Almirom Aljovićem sa Ludwig Maximillian Univerziteta u Minhenu, slobodno možemo zaključiti da, iako smo u pogledu izdvajanja sredstava i ulaganja u nauku daleko iza svjetskih istraživačkih centara, Univerzitet u Sarajevu proizvodi kvalitetan naučni kadar“, kaže Hasečić.

Učesnici su se predstavljali kako stručnom žiriju, ali i javnosti. Internacionalni i multidisciplinarni žiri bio je sastavljen od 22 vrhunska stručnjaka i naučnika iz skoro svih oblasti (društvene nauke, tehničke nauke, prirodne nauke, umjetnost..) koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Bio je to i odličan trening za mlade ljude koji će bez sumnje graditi velike naučne karijere, dok im projekt dao i mogućnost da sami promovišu svoje naučne radove, što je ključni element u karijeri jednog akademskog radnika.

‘Šta će država uraditi za njihov razvoj?’

„Izuzetno je važno biti u mogućnosti približiti kompleksne koncepte na jednostavan, ali dovoljno reprezentativan način, široj javnosti. Svijet nauke danas počiva na principima zajedničkog rada, otvorenosti i multidisciplinarnosti. Kroz veliki broj različitih tema učesnici su bili u stanju ne samo prezentirati svoj rad, već i da ostvariti kontakte sa učesnicima koji rade na sličnim projektima. Ovakvi kontakti su baza za buduće kolaboracije i učesnici su već prepoznali da je ovo značajna prednost za daljnji napredak u njihovoj karijeri. Uvezivanja domaće akademske zajednice sa bh. akademskom dijasporom je unikatna prilika za ubrzani razvoj nauke u BiH i nadam se da ćemo je znati iskoristiti“, kaže.

Takmičenje je, saglasan je i Greljo, potvrdilo izuzetan naučnoistraživački potencijal Bosne i Hercegovine.

„Mlada generacija naučnika i istraživača iz Bosne i Hercegovine, koju smo imali priliku upoznati kroz 3MT, zasigurno se nalazi u samom vrhu naučnih dostignuća na globalnom nivou. Većina naših takmičara zapravo i radi svoje doktorate u važnim centrima nauke u inostranstvu, na koje su dospjeli po završetku studija u BiH. Ono što posebno ohrabruje jeste i činjenica da su doktoranti s domaćih univerziteta veoma dobro parirali kolegama iz inostranstva. Kvalitet naših mladih istraživača je neupitan, a postavlja se pitanje šta država namjerava uraditi kako bi podržala njihov daljnji razvoj“, kaže Greljo.

Almir Aljović osvojio je drugo mjesto sa prezentacijom o temi „Molekularni mehanizam adaptacije u centralnom nervnom sistemu.

I dok veliki broj njegovih vršnjaka živi u svijetu društvenih mreža, daleko od sopstvene realnosti, Aljović i ostali učesnici projekta, napravili su hrabar i ogroman korak u pomicanju sopstvenih granica ka onim svjetskim.

Prilog o projektu u Minhenu

Tvrdi da se prijavio sa željom da prenese svoju strast prema nauci i podijeli istraživanja na kojima radi sa širom javnošću.

„3MT nudi mogućnost mladim naučnicima da izađu iz svojih laboratorija i pokušaju da zainteresuju i objasne šta je to čime se mi bavimo. Svijet nauke je toliko zanimljiv i uzbudljiv da bi bilo šteta da naše eksperimente i otkrića čuvamo samo za sebe“, kaže Aljović, doktorant završne godine studija iz sistemskih neuronauka na Univerzitetu u Minhenu.

Dodao je da je prezentacija imala odličan odjek i u Minhenu.

„Od naučnika se sve češće i češće traži da tokom aplikacija za grantove jasno i precizno objasne svoja istraživanja žiriju koji često nema nikakvog dodira sa našim područjem istraživanja. Tako da ću ja sigurno koristiti svoj uspjeh na 3MT kao potvrdu svojih komunikacijskih vještina. Univerzitet u Minhenu, sa laboratorijom u kojoj radim, bio je jako sretan radi ovoga. Na kraju krajeva, to je odlična promocija Univerziteta. Uskoro će raditi i prilog na temu ovog takmičenja“, rekao je Aljović.

Uprkos činjenici da je obrazovanje u Bosni i Hercegovini prema mnogobrojnim istraživanjima na lošem glasu, ovaj mladi stručnjak tvrdi da načina za uspjeh ima.  Na tom putu, najbitniji su želja i trud.

„Ukoliko gledamo na obrazovanje kao učenje teorije iz knjiga koje su često napisane u prošlom vijeku onda je naše obrazovanje na zavidnom nivou. Međutim, ja bih rekao da mi zaostajemo glede praktičnog znanja. Nama nedostaju instituti, oprema i infrastruktura koja je nužna za bavljenje ozbiljnom naukom. Mislim da je naš obrazovni sistem previše autoritativan i da se, u većini slučajeva, pokušava ugasiti čak i mali plamen kritičke misli. No, naša prednost je to što su naši standardi toliko mali da, kada nam se ukaže prilika za nešto veće, mi se strastveno trudimo iskoristiti te prilike“, kaže Aljović.

Izvor: AJB

Previous Bojan Glavašević: Regiji su potrebni prijateljski odnosi kakve imaju skandinavske zemlje
Next Naša stranka neće podržati Koaliciju, HDZ i Kordić dobijaju Mostar

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Zlatna medalja za bh. patent pulsnog detonacionog mlaznog motora “Vujin”

Na 23. Međunarodnom sajmu inovacija i novih tehnologija “Arhimed”, održanom od  24. – 27. marta  2020. godine Zoran Vujinović nagrađen je zlatnom medaljom za patent pulsnog detonacionog mlaznog motora VUJIN i posebnim priznanjen

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Dajana Papaz, od studenta generacije do pripravnika na fakultetu: Trud se uvijek isplati

Dajana Papaz (24) iz Istočnog Sarajeva studentica je master studija Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci, smjer arhitektura i urbanizam, a nakon što je osnovni studij završila sa prosjekom ocjena od 9,56

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Općina Centar dodijelila 441 stipendiju

U Domu mladih na Skenderiji, u četvrtak 20. juna 2019. godine organizovano je potpisivanje ugovora sa dobitnicima stipendija za školsku 2018/2019. godinu koje dodjeljuje Općina Centar srednjoškolcima i studentima. Ovom