Institut za jezik predstavlja konverter latinice i ćirilice u bosansku arebicu
Na Svjetski dan pismenosti Institut za jezik predstavlja testnu verziju konvertera latinice i ćirilice u bosansku arebicu, koja je ovih dana svjetska vijest, jer će 14. septembra ove godine službeno u bazi UNICODE biti predstavljena unificirana bosanska arebica po Čauševićevim standardizacijskim rješenjima.
Ovaj konverter u arebicu autorski je rad programera Merisa Gutošića, koji je ovaj program službeno ustupio Institutu.
Arebica se u Bosni počinje upotrebljavati već od 15. st., a najstariji sačuvani integralni bosanski tekstovi na ovome pismu potječu iz 16. st. i traju do 20. st.
Na ovom pismu sačinjen je ogroman korpus bosanskih tekstova koji potvrđuju još jedan u nizu istaknutih bosanskih kulturnih rariteta, koji nije uporediv ni s jednom slavenskom pa ni centralnoevropskom pisanom tradicijom, što podrazumijeva poetske, prozne, leksikografske, gramatičke, naučne, žurnalističke, prijevodne i druge tekstove.
Reformirana Čauševićeva arebica, poznata i kao matufovica, u Bosni je bila na snazi u posljednjim decenijama službene upotrebe ovog pisma.
Veza: Bosanska AREBICA: Konverter latinice ili ćirilice u bosansku arebicu
You might also like
Sedam decenija časopisa “Prilozi za orijentalnu filologiju”
Promocija “Sedam decenija časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju” održana je na Sarajevskom univerzitetu. Izdavač je Orijentalni institut, jedna od organizacionih jedinica Univerziteta, a “Prilozi za orijentalnu filologiju” najstariji univerzitetski časopis,
Hadžem Hajdarević dobitnik Nagrade za književno djelo ‘Hasan Kaimija’
Nagrada za književno djelo “Hasan Kaimija” i Povelja za životno djelo dodijeljene su danas u okviru tradicionalne Kulturno-vjerske manifestacije “Dani Hasana Kaimije” koja se već osamnaesti put održava početkom juna
Safvet-beg Bašagić: Jedan od vodećih bosanskih intelektualaca kraja 19. i početka 20. vijeka
U listu ‘Novi behar’ ostalo je zapisano da do 9. aprila 1934. godine Sarajevo nije vidjelo veličanstvenije dženaze od one Safvet-begu Bašagiću. Povorka je krenula iz Hrgića ulice, a