Peradarstvo u Bosni i Hercegovini ima veliki potencijal

Peradarstvo u Bosni i Hercegovini ima veliki potencijal

Među najvećim izazovima savremenog svijeta je kako osigurati dovoljnu količinu energije i hrane. Kada je riječ o proizvodnji hrane u Bosni i Hercegovini, jedna od najbrže rastućih grana je živinarstvo. O potencijalima, ali i trenutnom stanju u ovoj oblasti razgovarano je na prvom kongresu peradara/živinara, koji se prethodna tri dana održavao u Banjaluci.

Pileće meso koje je proizvedeno u Bosni i Hercegovini je jedini poljoprivredni proizvod gdje postoji suficit. Bosna i Hercegovina izvozi oko 30 posto proizvedenog pilećeg mesa, a na domaće tržište uđe oko 20 posto uvoznog mesa. Ipak, pozitivan saldo od oko 15 miliona maraka godišnje.

„Već prije 5-6 godina postigli smo kapacitete koje smo imali prije 20 i nešto godina, što pokazuje da smo se brzo oporavili. Sada je pred nama vrijeme modernizacije. Unaprijediti ovaj naš sektor, ali i zadržati ljude na selu – to je jedan od ciljeva koje imamo“, istakao je Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora živinara/peradara BiH.

Više na ovu temu donosi FTV.

Previous Očitali lekciju vlastima: Mještani Šćipa i Željeznog Polja sami grade bolje mjesto za život
Next Dvije medalje za bosanske matematičare na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

‘Unis Ginex’ Goražde – povećan broj radnika, blizu 100 od prošle godine

Ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Nermin Džindić, sa saradnicima,  boravio je danas u radnoj posjeti fabrici namjenske industrije ‘Unis Ginex’ Goražde.  Munevera Fočo, direktorica kompanije, upoznala je

MADE IN BOSNIA-387

Veliko povećanje proizvodnje šljive, jabuke, grožđa, soje, kukuruza, duhana…

  Tokom protekle godine u Federaciji Bosne i Hercegovine ostvarena je proizvodnja kukuruza-zrna od 270.282 tone, što je više za 71,7 posto u odnosu na 2017. godinu. U proizvodnji industrijskog bilja, kod soje

NAŠI DANI

Mila tekstil iz Prijedora ugasila pogone i otpustila radnike

Povećanje minimalne plaće u BH entitetu Republici srpskoj na 900 KM počelo se negativno odražavati na poslovanje gospodarstvenika. Primjer je kompanija „Mila tekstil“ iz Prijedora koja je ugasila pogone i