I, eto im, neka slave Dražu i četničke koljače, koljače u Foči i Višegradu, neka slave Miloševića, pa će daleko dogurati

I, eto im, neka slave Dražu i četničke koljače, koljače u Foči i Višegradu, neka slave Miloševića, pa će daleko dogurati

Legendarni general, partizanski narodni heroj i diplomata Jovo Kapičić u mnogim intervjuima govorio je između ostalog i o načinu na koji je uhapšen vođa četničkog pokreta Dragoljub Draža Mihailović.

U intervjuu iz 2011. godine, za sarajevske Dane, o hapšenju Mihajlovića, Kapičić kaže:

“Naravno da sam ga uhapsio! I to mi ne opraštaju. Zanimljivo, ne spominju ko nam je pomogao da ga uhapsimo. Ne govore kako je Nikola Kalabić sarađivao sa nama, sa UDB-om i šta je Draža, onako prljav i jadan, u kancelariji Krcuna Penezića, u Đušinoj ulici, rekao kad sam ga predao Krcunu i (Aleksandru) Leki Rankoviću.”

Šta je rekao?

“Osim srpskog, ima li još negdje u svijetu naroda u kome zamjenik pristane da izda svog vrhovnog komandanta?! To je rekao”.

“I, kada me optužuju da sam im uhapsio Dražu, zašto ne kažu da to nisam mogao učiniti sam? Pa, Aleksandar Ranković, Srbin, antifašista i jedan od najhrabrijih ljudi koje sam vidio u životu. Kada je umro, ispratilo ga je preko stotinu hiljada Beograđana. Ko će njih ispratiti, što se ne zapitaju?! I, eto im, neka slave Dražu i četničke koljače, koljače u Foči i Višegradu, neka slave Miloševića, pa će daleko dogurati.”

Posljednjih dana svjedočimo kako pristalice četničkog pokreta Draže Mihajlovića, u Srbiji, BH entitetu Republici srpskoj i Crnoj Gori održavaju parastose i pomene na godišnjicu smrti zločinca Mihajlovića.

Draža Mihajlović strijeljan je 17. jula 1946.  godine. Ne zna se gdje je sahranjen. General Jovo Kapičić, za koga se vjerovalo da zna gdje su posmrtni ostaci Draže Mihajlovića, u nekim TV intervjuima, govorio je:

“I da znam gdje je sahranjen, neću vam reći pa da ćete crć”.

(Antena M/MiruhBosne)

Previous Na Žutoj tabiji prvi Festival sevdalinke kao dodatna turistička ponuda tokom SFF-a
Next Muzaffer Çilek izgradio han u Srebrenici: 'Ova dva dana u godini je sve besplatno'

You might also like

HISTORIJA

Mak Dizdar: Godišnjica rođenja velikog bosanskog pjesnika

– ‘Kameni spavač’ namah je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog povijesnog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Tri autora dočarala život Ilira u enciklopediji “Magični svijet Ilira”

Iz štampe je izašla enciklopedija “Magični svijet Ilira”, historija zaboravljene civilizacije, profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amre Šačić Beća i Salmedina Mesihovića, te predsjednika Strukovnog udruženja “Bathinvs” Edina Valetovca. U

HISTORIJA

U 16. vijeku u Sloveniji su štampane knjige na bosanskom jeziku

Malo poznate crtice iz historije bosanskog jezika… Iz naučnog rada ‘O NEKIM SOCIOLINGVISTIČKIM ASPEKTIMA „HASANAGINICE“ autora Jasmina Hodžića. -Kad je u pitanju sami jezik balade, iz nekoliko Fortisovih napomena mogu