Azir Osmanović u UN: Međunarodnim priznanjem genocida zaustaviti poricanje, historijski revizionizam i prijetnje

Azir Osmanović u UN: Međunarodnim priznanjem genocida zaustaviti poricanje, historijski revizionizam i prijetnje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić razgovarali su s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antóniјom Gutteresom u sjedištu UN-a u New Yorku

U sjedištu ove međunarodne organizacije, članovi Predsjedništva BiH Bećirović i Komšić zahvalili su se generalnom sekretaru UN-a Antóniјu Gutteresu na dosadašnjoj podršci aktivnostima i mjerama u borbi protiv negiranja genocida, govora mržnje i veličanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Generalnom sekretaru UN-a Antóniјu Gutteresu ukazali su na važne činjenice vezane za prijedlog rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Naglašeno je da je pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno  da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. Istaknuta je važnost da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. Naglasili su da će UN, usvajanjem rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, ukazati na važnost promoviranja istine o počinjenom genocidu.

Gospodin Gutteres je naglasio da je apsolutno neprihvatljiv bilo kakav oblik negiranja genocida, te je iskazao punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

Tokom razgovora s generalnim sekretarom UN-a Antóniјom Gutteresom, predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić istakli su da je osnovni cilj rezolucije izgradnja mira, sigurnosti i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji. Također, naglašeno je da je važno usvajanje rezolucije i zbog očuvanja kredibiliteta UN-a i ukazivanja na važnost poštivanja presuda sudova UN-a, izvlačenja pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kao i ukazivanja i na globalnu važnost prevencije genocida.

Oni su podsjetili i na riječi generalnog sekretara UN-a Antónija Guterresa, koji je na 25. godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma, između ostalog, rekao da izgradnja budućnosti mira zahtijeva suočavanje s prošlošću – saopćeno je iz Predsjedništva.

Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici

Poštovani ambasadori, dame i gospodo,

prije svega, hvala vam na odvojenom vremenu i prilici da ukažem na važne činjenice koje su bitne, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijelo čovječanstvo.

Dozvolite mi da u sažetoj formi iskažem kontekst, razloge i značaj usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog 1995.

Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid.

To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine.

Nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici.

Podsjećam, Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima.

Između ostalog, hašku zaostavštinu čini:

2,5 miliona transkripata sudskih procesa;

422.000 dokumenata;

30.000 videozapisa.

U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima, već je utvrđivao individualnu odgovornost.

Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Annan je u svom izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile „grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene“.

On je, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a.

UN su napravile grešku 1995, ali ne smiju napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde.

U predloženom tekstu rezolucije o 11. julu, kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se na civilizacijske vrijednosti.

Uz Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Željka Komšića, člana Predsjedništva, koji su govorili o važnosti donošenja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog 1995. godine, ambasadorima Ujedinjenih naroda obratio se danas i Azir Osmanović, koji je kao trinaestogodišnjak preživio genocid u Srebrenici i oko nje od jula do oktobra 1995. godine.

Kazao je kako je cijeli svoj odrasli život posvetio prikupljanju dokaza o životu i nestanku njegove zajednice, Bošnjaka muslimana u sjeveroistočnoj Bosni, prenosi Anadolu.

Ispričao je kako je 25. marta 1993, kao jedanaestogodišnjak, sa porodicom bio prisiljen napustiti selo u kojem su živjeli kao rezultat “etničkog čišćenja”, odnosno sistemskog protjerivanja i uništavanja od tadašnje Vojske Jugoslavije i Vojske Republike srpske.

– Napadi i ubistva –

“Kao dijete svjedočio sam smrti posvuda oko sebe. Početkom aprila 1993. godine ubijeni su moj petnaestogodišnji bratić Fikret i moja sedamnaestogodišnja sestrična Edina. Bili su samo djeca. Napadi na Srebrenicu su postajali sve jači, a strah od smrti među nama sve jači”, rekao je Osmanović koji danas, uprkos svemu što je preživio, sa suprugom i troje djece živi u Srebrenici i posljednjih 15 godina radio je kao istraživač, kustos i voditelj muzejsko-arhivskog tima u Memorijalnom centru Srebrenica.

U detaljnom i potresnom obraćanju opisao je svoj i život svoje porodice u Srebrenici u ratnim danima.

“Nakon što je Srebrenica pala u ruke vojske Ratka Mladića, razišao sam se s ocem i starijim bratom koji je tada imao 16 godina. Oni su išli kroz šumu nadajući se da će doći do slobodne teritorije, a ja sam sa majkom i još dvoje braće i sestara otišao u bazu UN-a u Potočarima. Poput više od 20.000 druge djece, žena i starijih ljudi, molio sam se da moja porodica i ja budemo primljeni u bazu i tako, vjerovao sam, spašeni. U mom slučaju ta mi se želja nije ispunila”, kazao je, prisjetivši se scena odvođenja mnogih dječaka i muškaraca od strane vojske kojom je komandovao Ratko Mladić.

“Mog bratića Dahmu, koji je bio samo dvije godine stariji od mene, odveli su zajedno sa mojim djedom Abdulahom. Još uvijek se sjetim Dahma svaki put kad uđem u bivšu bazu UN-a. U genocidu je ubijen, kao i njegova četiri brata (Amil, Nazif, Avdija i Hazim), otac Ćamil i amidža Bajro, koji je bio mentalno poremećen. Svaki muški član obitelji Suljić je ubijen. I mnoge su familije, naime, upoznale istu vjeru. U sedmicama i mjesecima nakon genocida, tijela ubijenih su razasuta i pokopana po cijeloj regiji korištenjem teških mašina”, kazao je Osmanović dodavši kako su masovne grobnice dodatno oskrnavljene, posmrtni ostaci mnogih otkriveni u tri ili više masovnih grobnica.

Azirov stariji brat je sahranjen prije dvije i po godine u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica, sahranjena je samo njegova lobanja, dodao je Azir, jer je to sve što su uspjeli pronaći. Njegov mlađi brat Alaga, tri i po godine nakon genocida od posljedica preživljene traume, u 11. godini života, izvršio je samoubistvo. Otac Aziz se nakon pada Srebrenice dva mjeseca skrivao u šumi prije nego što je stigao na teritoriju pod kontrolom međunarodno priznate RBiH, a 10 godina prije smrti, dijagnosticiran mu je posttraumatski stresni poremećaj kao posljedica genocida, i s njim se borio do kraja života.

– Borba koja je daleko od kraja –

“Ovo je sudbina preživjelih Srebreničana. Do danas živimo s traumom onoga što smo preživjeli, a s njom ćemo živjeti do kraja života. Danas, nakon gotovo tri desetljeća, stojim pred vama u sjedištu Ujedinjenih naroda, tražeći priznanje za sve što smo pretrpjeli i što nastavljamo podnositi. Naša borba je, nažalost, daleko od kraja. Svakodnevno smo izloženi neobuzdanom i nemilosrdnom poricanju genocida, historijskom revizionizmu i prijetnji ponovnog nasilja. Međunarodno priznanje genocida u Srebrenici kao univerzalne tragedije pomoglo bi da se ova plima zaustavi jednom zauvijek i, kroz globalnu svijest, osiguralo da nijedna druga zajednica, bilo gdje u svijetu, ne podijeli našu sudbinu”, poručio je Osmanović pred ambasadorima UN-a.

Ukazao je na važnost očuvanja istine, dijeljenja priče preživjelih genocida, sjećanja na izgubljene živote.

“U ime preživjelih žrtava genocida, u ime svih koji rade u ime pravde i mira, na očuvanju istine – pozivam vas da usvojite ovu rezoluciju. Hiljade nevinih života izgubljenih tokom genocida u Srebrenici nikada se ne mogu nadoknaditi, a rane onih koje su ostavili za sobom nikada se ne mogu u potpunosti zaliječiti… Vi, kao države članice UN-a, imate priliku stati na kraj negiranju genocida i zaustaviti veličanje nasilja. Proglašavanjem 11. jula međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine potvrđujete sudski utvrđene činjenice genocida u Srebrenici i stajete na stranu istine i pravde”, poručio je Osmanović.

Nacrt rezolucije naći će se pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda 2. maja.

(MiruhBosne/Agencije)

Previous Novi selektor Sergej Barbarez: Bićemo ponosni kada budemo nosili grb Bosne i Hercegovine
Next Svjedok vremena: Sarajevska Vijećnica otvorena na današnji dan prije 128 godina

You might also like

NAŠI DANI

Ministrica vanjskih poslova: Svako odsustvovanje sa posla mora biti odobreno, u protivnom slijede konsekvence predviđene zakonom

Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine: – Obavješteni smo danas da 43. sjednica Vijeća ministara BiH neće biti održana, te da će novi termin biti zakazan naknadno. Ova

NAŠI DANI

Marjanović: Ovogodišnje izdanje SFF-a fantastično po svim parametrima 

Direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Jovan Marjanović ocijenio je danas u razgovoru za Fenu da je ovogodišnje festivalsko izdanje, koje se polako približava kraju, bilo fantastično po svim parametrima –

NAŠI DANI

U Gradačcu spontano okupljanje građana i trodnevna žalost. Dan žalosti u Brčkom na dan dženaze 

Gradske vlasti u Gradačcu donijele su odluku o proglašenju trodnevne žalosti povodom jučerašnje višestrukog ubistva i tragedije. “Rodbini i prijateljima tragično stradalih sugrađana upućujem najiskrenije saučešće! Molim građane Gradačca da